Ovo je bila godina hakera, a iduća će biti još gora
I 2016. godina se približava kraju i sada je pravo vrijeme za retrospektive. Iako će mnogi više pamtiti godinu na izmaku po smrtima poznatih osoba, od Carrie Fisher do Esme Redžepove, u tehnološkom svijetu će 2016. ostati zapamćena kao godina hakera.
Možda i najveći uspjeh hakera je koliko su njihovi napadi bili javni, piše britanski Guardian. Krajem listopada, napad na servere kompanije Dyn onemogućio je pristup Facebooku, Twitteru i Netflixu, ali i brojnim drugim stranicama kao što je Guardian, CNN ili Wall Street Journal. Osim što su mete bile popularne i otporne stranice, gotovo je zapanjujuće da su hakeri koristili jednostavne sprave spojene na internet kao što su web-kamere ili digitalni sustavi za snimanje.
Pljačka banke i provale u Yahoo
Osim toga, prošlog mjeseca je jedna britanska banka bila napadnuta i na kraju su hakeri pobjegli s dva i pol milijuna funti ukradenih s oko 9.000 računa običnih građana.
Da ni ne spominjemo ogromne upade u Yahoo. Tehnički se upad dogodio 2013. godine, ali je tek ovog mjeseca otkriveno da su ukradeni podaci iz više od milijarde korisničkih računa. Nešto ranije pojavile su se informacije o krađi osobnih podataka iz 500 milijuna korisničkih računa Yahooa. Tako je Yahoo postao žrtva neviđenih upada i najvećih krađa podataka u povijesti.
Kako je to opisao Craig Fagan iz World Wide Web Foundationa: "Svatko ima pravo znati da su njegovi podaci sigurno spremljeni na internetu. Veličina i količina upada u servere u 2016. godini pokazuje da vlasti i kompanije moraju uraditi puno više kako bi sačuvali neka osnovna digitalna prava. Iduća godina mora biti godina promjene".
Money, money, money
Veliku većinu hakera zanima samo novac i gledaju kako će najbolje unovčiti svoje vještine. Europol bilježi razvoj virusa i drugih zloćudnih programa koji napadaju i bankomate, a sve češće se događaju situacije kada zloćudni softver zaključa neke podatke i korisnici tada moraju platiti otkupninu. Riječ je o relativno novoj pojavi pod nazivom ransomware, ali pojava pseudoanonimnih valuta poput bitcoina omogućila je neviđen rast broja računala zaraženih ransomwareom.
Bitno je i napomenuti da zakonodavstvo može imati negativan utjecaj na internetsku sigurnost. Kako je to Fagan ispričao: "Novi britanski zakon natjerat će pružatelje usluge interneta da čuvaju podatke o pregledavanju interneta svakog korisnika i to čak na 12 mjeseci. Postat će to idealna meta za potencijalne ucjenjivače i hakere. Možda i najgore je što bi druge zemlje mogle slijediti britanski primjer".
Rob Guidry, šef analitičke kompanije SC2 i bivši visoki savjetnik američkih vlasti, rekao je da bi mogli za 2016. godinu govoriti i da nije bila tako loša. "Hakiranje će postati cijena koju su ljudi primorani platiti kako bi poslovali na internetu. Isto tako su nekad ljudi znali da je gusarstvo sastavni dio poslovanja preko svjetskih mora", rekao je Guidry.