Do kraja 2020. policija će imati 103 fiksna uređaja za nadzor brzine na 212 lokacija na hrvatskim prometnicama. Nove kamere opremljene su i sustavom za automatsko očitavanje registarskih oznaka. MUP u ovoj i sljedećoj godini planira postaviti 75 kamera na 150 lokacija. Fiksne kamere za nadzor brzine nadzirat će vozače po cijeloj Hrvatskoj, u svim policijskim upravama do kraja sljedeće godine.

Svaka uprava imat će tri-četiri fiksna uređaja na šest do deset lokacija, na kojima ljudi najviše ginu zbog brzine. Vrijednost nabave procijenjena je na nešto više od 23,7 milijuna kuna s PDV-om, odnosno 13.727.757 za kontinent i 10.010.675 za priobalje. Trenutno postavljaju 59 kamera na 122 lokacije, a sljedeće godine postavit će još 16 kamera na 28 lokacija. Ozbiljno se razmatra i sekcijski nadzor brzine na autocestama.

Cilj nije kažnjavanje, već prevencija

Projekt je financiran sredstvima iz Nacionalnog programa sigurnosti na cestama. Sve se radi, tvrde u MUP-u, kako bi se broj mrtvih u prometu spustio ispod 213 do kraja 2020. godine. Podaci su pokazali da je brzina svake godine uzrok 45 do 50 posto prometnih nesreća s poginulima. Brzina je u Hrvatskoj ubojica broj 1 u prometu.

I dok su stare kamere postavljene proteklih godina u šest policijskih uprava pratile samo brzinu, novi uređaji znatno su moderniji. Prve kamere “druge generacije” već su postavljene duž priobalja. Riječ je o kamerama Simicon CORDON M-2 i GATSO t-Serija RT4, koje mogu snimiti i video.

 "Jedne i druge mjere brzinu do 300 km/h, mogu istovremeno pratiti 32 vozila koja se nalaze u istom kadru. Sustav radi kao dopplerov radar, stoga uređaji mjere istovremeno dvije prometne trake u dolasku i dvije prometne trake u odlasku", pojašnjava Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost prometa u Ravnateljstvu policije.

Opasna brzina Smanjuju brzine na cestama: "I 30 km/h može biti kobno"

Podaci dolaze bežično na centralni server odakle ih prema nadležnosti skidaju policijske uprave. Policajac dobije sliku na kojoj se vidi vozilo i registracija, koje je prekoračenje brzine, gdje i kad je snimljeno, te temeljem registracije prvo šalje obavijest vlasniku i traži podatke o vozaču.

Uz pomoć aplikacije vozači bi trebali dobiti obavijest o prekršaju

Nakon što dobiju podatke o vozaču sankcioniraju dalje prekršaj.

"Radi se na aplikaciji koja će nam omogućiti da ubrzamo cijeli postupak. Tako možemo u kraćem roku, poslati obavijest vlasnicima", govori Mataija.

Mogu snimiti i video, što stare nisu mogle.

"Nove kamere opremljene su i sustavom za automatsko očitavanje registarskih oznaka. Postoji baza neregistriranih i ukradenih vozila, a uređaj će provući registraciju kroz bazu i signalizirati da je istekla. Kamera snima sve i bit će im interesantna i za neke druge policijske poslove", naglašava. 

Nove kamere ne dolaze u Zagreb, Split, Primorsko-goransku, Osječko-baranjsku, Varaždinsku i Karlovačku županiju jer su te uprave već pokrivene. Na tom području od ranije je 28 uređaja i 62 kućišta.