Predstavljanje 5G mobilne mreže moglo bi ozbiljno našteti prognoziranju velikih oluja, piše urednik rubrike Znanost na Guardianu Robin McKie. Sve to u vrijeme kad klimatske promjene rapidno ubrzavaju najgorih uragana, oluja, vrućina i drugih nepogoda od kojih ginu tisuće ljudi.

Upozoravaju to meteorolozi diljem svijeta, i naglašavaju da bi nove generacije bežičnih sistema mogle poremetiti osjetljive satelitske instrumente koji se koriste da bi se pratile atmosferske promjene. Dovest će to do pogoršanja predviđanja, lošijih upozorenja o velikim olujama i posljedično pogibija masa ljudi, upozoravaju.

Klimatske promjene Spremite se: Jadranom će harati ubojiti uragani

 

"Način na koji se 5G uvodi može ozbiljno ugroziti našu sposobnost predviđanja velikih oluja. Moglo bi to biti i velika razlika između života i smrti. Jako smo zabrinuti zbog toga", rekao je Tony McNally iz Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena.

Kriza od koje strahuju svjetski meteorolozi proizlazi iz činjenice da bi radio frekvencije koje će nove 5G mreže koristiti mogle teško ometati važna satelitska promatranja. Instrumenti na tim satelitima promatraju atmosferu i proučavaju vrijednosti podataka kao što su vodena para, kiša, snijeg, oblake i led, što su sve ključni čimbenici koji utječu na vrijeme.

"Takvi podaci kritično su važni u našoj mogućnosti prognoziranja. Oni su jedinstveni prirodni resurs, a ako izgubimo tu mogućnost, prognoziranje vremena moglo bi se značajno pogoršati", rekao je Niels Bormann iz već ranije spomenutog centra. 

Problem nastaje u trenutku u kojem neke 5G telefonske mreže mogu prenositi frekvenciju sličnu onoj koju emitira vodena para i tako bi proizvele signal koji je jako sličan tom u atmosferi. 

"Ne bismo mogli utvrditi razlike i morali bismo odmah odbaciti te podatke. To bi kompromitiralo našu sposobnost da napravimo preciznu prognozu", dodaje Bormann.

Da je potrebna hitnost u pristupu ovom problemu potvrđuje i činjenica da su američka Federalna komisija za komunikacije i slične agencije diljem svijeta, već počele davati dozvole za frekvencije koje su blizu 23,8 GHz za buduće osiguravatelje usluge 5G. Na frekvenciji opsega od 36-37 GHz proučavaju se kiša i snijeg, na 50 GHz mjeri se atmosferska temperatura, a na oko 86-92 Ghz, analiziraju se oblak i led.

Podivljala klima NASA iz orbite snimila najgore oluje 2017. i u Hrvatskoj

Pitanje je hoće li i druge zemlje slijediti primjer SAD i ponuditi ove frekvencije na prodaju u sljedećim mjesecima. Kasnije ove godine o ovoj temi raspravljat će se na međunarodnoj konferenciji u Egiptu. 

 

Prognostičari su već izjavili da je korak kojeg su poduzele SAD već kompromitirao njihovu mogućnost prikupljanja podataka. Obećali su kako će lobirati kod drugih nacija da limitiraju upotrebu svojih ključnih frekvencija kako bi očuvale njihovu mogućnost korištenja i točne prognoze. Optužuju mobilne operatere da iskorištavaju radio frekvencije, a regulatorne agencije optužuju da nisu uspjele zaštiti frekvencije koje su vitalne za promatranje Zemlje iz svemira. 

"Što više njih gubimo, to će udarac biti veći. To je globalni problem", kaže meteorolog Jordan Gerth sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.