NASA je najavila kako će Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) otvoriti svemirskim turistima. Ta je vijest izazvala veliku pažnju medija i obožavatelja svemirske tehnologije, koji možda i sami razmišljaju da postanu jedni od onih koji će jedno noćenje na tom ekskluzivnom putovanju platiti oko 35.000 dolara. No najavili su i još nešto, ono što bi moglo imati puno dugotrajnije posljedice. Naime, pravila komercijalnih istraživanja u orbiti postala su jako fleksibilna. Ove dvije najave mogle bi potaknuti zanimljiva događanja u svemiru, ona koja sada i ne možemo predvidjeti u potpunosti.

Ono što možemo je na temelju onoga što nam je poznato danas, zamisliti kako bi život u svemiru iznad nas mogao izgledati. 

2025: Tvornica u svemiru

Međunarodna svemirska postaja, istraživačka postaja, u operativnoj upotrebi ostat će najmanje do 2020. godine s mogućnošću produžetka do 2028. godine. Njom upravlja NASA, a pokušaji da se uskrate financiranja, do sada nisu bili uspješni. Godišnje SAD izdvaja oko četiri milijarde dolara za njezine potrebe, i za sve više iscrpljujuće potrebe i želje Amerikanaca za osvajanjem Marsa. Pitanje je hoće li se život i rad ove sve starije postaje produžiti, no sigurno je kako se postavljaju temelji razvoja nove industrije. Najočitiji znak tih promjena je prototip svemirskog hotela koji je spojen sa modulom Harmony. Unutar toga nekoliko inženjera ispituje dizajn. Ideja je da se odmaknu od ISS-a i da postanu samostalni, leteći objekt, koji će ostvarivati profit, piše Popular Mechanics. 

Po Marsu Kako upravljati robotom udaljenim 126 milijuna kilometara?

Eksperimentiranja se provode na unutrašnjem i vanjskom dizajnu. Turistima će biti omogućeni veliki prozori kako bi mogli promatrati beskrajna prostranstva oko njih, a oni koji će željeti svoj medeni mjesec provesti u svemiru, moći će uživati u vrećama za spavanje, za dvoje. ISS je spreman za dolazak posjetitelja. Prije nekoliko godina ne bi imali nikakav način za istraživanje svemira, no nakon što su se pravila izmijenila 2019. godine, bogatim zvijezdama neće biti ni najmanji problem ostaviti 50 milijuna dolara za tjedan dana boravka u Svemiru. 

Turisti će moći pogledati i niz različitih eksperimenata koji se trenutačno provode na postaji, među kojima i najveći pokušaj uzgoja kristala proteina u orbiti. Individualno promatranje molekula proteina jako je teško jer su jako malene. Mudri istraživači su shvatili da će uzgoj kristala iz molekula proteina stvoriti niz koji se može ponavljati i koji će im otkriti molekularnu strukturu. A ako znaju njihovu točnu strukturu mogli bi i dizajnirati posebnu medicinu s njim. 

Istražuju se mogućnosti liječenja Parkinsonove bolesti, pokušava se pronaći anti lijeka za toksične agense i razvoja imunoterapije za borbu protiv raka. Tu su projekti zapičili ranije, no ubacili su u veću brzinu nakon što su ukinuta ograničenja za profitna istraživanja. I u ovom slučaju pokazuje se snaga ekonomije, prostori za eksperimentiranje postali su veći, optimizirali su ih kompanije za istraživanje svemira, a nekoliko zainteresiranih farmaceutskih kompanija podijelile su prostor. Za eksperimentiranje su im i dalje potrebni astronauti, no kompanije za istraživanje svemira proces su automatizirale koliko god je moguće.

Istraživanja koja se provode u svemiru ostavljaju i veliki utjecaj na zemlji. Proizvode se inovacije koje se ranije ne bi mogle otkriti na zemlji, poput savršene mikroskopske sfere za lijekove, stakla sa velikom razinom glatkoće i brzinom prijenosa, itd. Uz ove eksperimente tu je i 3D printer koji je pričvršćen za trup. U svemiru se rade i solani paneli koji će se na tom području i koristiti. Što je veća površina, više će i snage moći prikupiti, a vozila za lansiranje ne mogu se uklopiti u takve duge, ravne strukture. Upravo se u tom slučaju uključuju ovi kompleksni, sklopivi solarni nizovi. SpaceX i Boeing nastavljaju sa slanjem astronauta u visine, a nove će generacije otkrića promijeniti sve. 

2030: Veliki pad

Bit će to kraj puta za ISS, a postaja će biti spremna za svoj posljednje putovanje. Nakon dvije godine i gotovo milijardu dolara goriva, u tom trenutku će se nalaziti točno iznad najudaljenije točne na svijetu, iznad Point Nema, točke iznad Tihog oceana, područje koje je poznato kao groblje svemirskog otpada. Kada padne bit će to veliki tresak, a NASA procjenjuje da će više od 100.000 kilograma otpada završiti u oceanu, 

Bit će to kraj ISS-a ali i početak života generacija novih postaja koje su i sada u orbiti, pričvršćene za ISS. Nakon nekog vremena postat će samoodržive svemirske postaje. Te 2030. godine svemirom će ih letjeti pet, ne uključujući kinesku. Mnoštvo tih platformi izgradili su i njima upravljaju različiti ljudi, neki kroz javno privatna partnerstva, ostali iz potrebe komercijalnih istraživanja, a neki svoju budućnost vide u razvoju turizma. Malo se njih agresivno fokusira na putovanja super bogatih, jer su svjesni kako se više novca može dobiti, a i manje je rizično, od putovanje znanstvenika u svemir. 

Sve ove aktivnosti bit će dostupne cijelom svijetu, posebno zemljama koje nemaju svoje međunarodne postaje, pa iznajmljuju i dijele putovanja i prostor za svoje istraživačke prioritete. Zemlje poput Nigerije, Južne Koreje i Ujedinjenih Arapskih Emirata imaju svoje svemirske programe, sa astronautima, znanstvenim projektima, i komercijalnim istraživanjima. Više je takvih suverenih astronauta od turista koji su postali svjesni da putovanje u svemir nije luksuzni odmor na nekoj jahti. 

Malo je njih popunjeno u svakom trenutku, privatni svemirski moduli izgrađeni su s automatizacijom na umu, manjom potrebom za stručnim popravcima, i bez potrebe za svemirskim šetnjama. Većina ih je bez ikakve posade, spremni za posjetitelje ili su jednostavno dio dugotrajnih eksperimenata. Tu su i roboti, posebno robotske ruke koje obavljaju sve što je potrebno, dok nema ljudi. 

Razvija se i tržište za popravak svemirskih postaja, izdanak tvrtke za satelitsko servisiranje. 

Te svemirske stanice jako su slične, imaju istaknute solarne nizove, antene za komunikaciju i kapsule za hitan bijeg. Puno su manje od ISS-a no i izgrađene su iz različitih ciljeva.

Život u svemiru NASA odabrala najbolje kuće za život na Marsu

Blue Origin raketa je namijenjena za dužu postaju, sa dvostrukim solarnim panelima, i u obliku slova T. Lockheed Martinova izgleda poput minijaturnog ISS-a, u kojem je stanica uglavljena između ravnog i širokog solarnog panela a stanica Axiom izgleda poput gljive. 

Neke od tih stanica bave se pokazivanjem koliko daleko svemirska konstrukcija može ići. Najambiciozniji projekt je onaj privatne tvrtke koji razvija male satelite. Jednostavnije je i jeftinije dopremiti potrebne materijale u svemir nego u potpunosti završene dijelove. Među impresivnim projektima je i onaj izgradnje novih svemirskih nastambi, u kojem sudjeluju i posebne robotske letjelice. Novu generaciju svemirskih istraživanja tako karakteriziraju manje postaje, manji troškovi lansiranja i konstrukcija u orbiti. 

NASA i dalje ulaže u svemirske misije, s posebnom pažnjom na Mars. Financiranje se nastavlja a dio se razvija i na temelju napretka u privatnom sektoru, u toj svemirskoj utrci. Ponavlja se tako način na koji je NASA potaknula i razvoj SpaceX, Grumman i Boeing komercijalnih startnih vozila, što je zauzvrat omogućilo sve ove nove akcije u orbiti. NASA je tako stvorila gospodarsku infrastrukturu koja može postojati i bez izravnog financiranja.

Hotel Aurora Ovako će izgledati prvi hotel u svemiru

Dok je NASA fokusirana na Mars ostali su se fokusirali na svoje baze. Novo bi tržište znanosti, turizma ili industrije mogao biti prostor za privatne svemirske kompanije koje razvijaju hardver i upravljaju misijama samostalno.Do kraja godina razgovarat će se o pokretanju privatne baze na Mjesecu, što će turistima omogućiti novu lokaciju za istraživanje, a znanstvenicima dodatni prostor za otkrivanje tragova misterije. 

Nove svemirske postaje čiji razvoj možemo promatrati i sada, zapravo su temelji za našu neizbježnu budućnost.