Japan prati reputacija zemlje fascinirane robotima i najnovijim tehnološkim posignućima, ali ako uđete u većinu ureda ondje, ostat ćete u šoku. 

Naime, velike tvrtke potpuno normalno koriste 10 godina stare softvere, audio kazete i faks uređaje. Čak i tehnološki vizionari poput Sonyja i dalje koriste faks, kojeg mnogi moderni zapadnjački uredi više ne posjeduju.

"Japanske tvrtke općenito zaostaju za stranim kompanijama za pet do 10 godina, kad pričamo o usvajanju modernih tehnoloških dostignuća, posebno onih iz sofverske industrije", kaže Patrick McKenzie, direktor Starfightera, softverske tvrtke koja surađuje s Tokijem i Chicagom, te dodaje da je japanski tempo razvoja zaleđen.

Svakom promatraču će se činiti čudnim što zemlja koja je razvila prvi svjetski sustav plaćanja bez kontakta, superbrzi vlak-metak i Sony walkman, te ima jednu od najboljih internetskih struktura na svijetu, a gdje gotovo sve možete plaćati pomoću smartphonea, ne koristi te tehnološke pogodnosti koje su na na zapadu najnormalnije, poput Skypea ili Dropboxa.

99.7 posto tržišta drže male i srednje velike tvrtke

Yoji Otokozawa, predsjednik konzultantske IT tvrtke smještene u Tokiju objašnjava da je Japan velikim dijelom digitalno nepismen jer državom vladaju male tvrtke, a ne međunarodne. 

Naime, 99.7 posto od japanskih 4.2 milijuna kompanija čine mala ili srednje velika poduzeća, tvrdi ondašnje Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije. Dakle, trećom najvećom ekonomomskom silom svijeta upravljaju mali poduzetnici, a ne giganti koje poznaju svi izvan Japana.

A velik broj tih malih poslovnih carstava je konzervativnih stavova, pa koriste poštanske sandučiće ili fakseve za komunikaciju.

"Ponekad još dobivamo rukom pisane fakseve, što znači da tvrtke ne koriste čak ni Word", kaže Otokozawa.

Doduše, čak i neke velike, globalne, moderne tvrtke kao da su zapele izvan dosega digitalizacije, iako nitko neće o tome otvoreno progovoriti, zbog pripadnosti kulturi koja jako cijeni vjernost poslodavcu.

Pa ipak BBC je uspio, zagarantiravši anonimnost, domoći se nekoliko izjava zaposlenika poznatih tvrtki. 

Imaju malu nezaposlenost, ali gube na tržištu inovacija

"Na koncu jednostavno prihvatite činjenicu da tvrtka koja se ponosi imidžem stečenim zbog najnovijih tehnoloških postignća tjera zaposlenike da koriste elektroničku poštu koja izgleda kao da je 'ispala' iz 1997. godine", kaže tako jedan anonimac.

Drugi je dodao da su za internu komunikaciju morali koristiti Cyboz - program koji dopušta samo slanje teksta i ima jako malo mjesta na serveru, "pa smo morali brisati ili prebacivati staru poštu svakog mjeseca".

Mnogi i dalje podatke spremaju na diskete i šalju ih putem pošte, a formulari se moraju ispunjavati ručno. Kad bi pak netko spomenuo korištenje novih alata, bio bi ismijan.

"Uglavnom nam je zabranjeno instaliranje novih softvera koji bi nam olakšali posao", kaže jedan anonimni sugovornik.

Sve to skupa moglo bi objasniti zbog čega se japanske tvrtke susreću sa sve većom krizom produktivnosti, kakva na zapadu ne postoji, dapače.

A dok se Japanci pribojavaju krađe podataka i hakiranja, pa ostaju zaleđeni u prošlosti, njihovo mjesto pomalo preuzimaju oni koji se ne libe isprobati sve novo na tržištu, te naći ono što će im olakšati posao.

Na taj način se oni pak šire i polako preuzimaju industriju u kojoj je dosad briljirao zastarjeli Japan.