Svijet prolazi kroz klimatske promjene, u posljednjih tridesetak godina prosječna temperatura u svijetu je porasla gotovo jedan stupanj. Kao najveći krivci "optuženi" su automobili, iako oni svjetskoj emisiji stakleničkih plinova doprinose manje nego industrija i proizvodnja električne energije, a ni poljoprivreda nije mnogo manji "CO2 generator" nego automobili.

Da apsurd bude još veći, najžešći napadi na automobile događaju se u Europi, na kontinentu koji ima uvjerljivo najstrože zakone vezane uz automobile i zaštitu okoliša. Europski automobili prosječno emitiraju uvjerljivo najmanje CO2, no aktivistima za zaštitu okoliša ni to nije dovoljno. Njihov najnoviji zahtjev je – zabrana SUV-ova u Europi! Ludost? Pa kada sagledamo neke činjenice čini se kako aktivisti ovaj put nisu na krivome tragu.

Ne kažemo da treba zabraniti SUV-ove, no mnogo toga ukazuje na to kako su oni ipak veća prijetnja okolišu nego automobili iz drugih klasa. Krenimo redom! Prosječna emisija CO2 i potrošnja goriva svih prodanih automobila u Europi su od 2007. godine osjetno pale. Konkretno, 2007. taj je prosjek za sve automobile prodane u Europi iznosio 159,1 grama CO2 po kilometru. Danas je samo 120 ,5 grama. To znači kako novi automobili danas u atmosferu izbacuju 25 posto manje CO2.

U čemu je onda problem? Posljednje dvije godine pokazuju kako je prosjek počeo opet rasti. Naime, 2016. godine bio je 117,8 grama CO2 po kilometru, a glavni krivci su, prema svemu sudeći, SUV-ovi. Oni i SUV crossoveri iznimno su praktični zbog dobrog izgleda, prostranosti, udobnosti, visoke pozicije sjedenja, lakšeg ulaska u automobil i izlaska, bolje preglednosti prometa ispred vozila... Bez sumnje, to su prednosti koje objašnjavaju rast njihove popularnosti.

Sad lijepa jesen, a... Listopad u Hrvatskoj: Do 12°C topliji dani uvod su u pakao

No SUV-ovi imaju i brojne nedostatke. Teži su, veći i imaju mnogo lošiju aerodinamiku nego klasični automobili. Zbog svega toga i troše znatno više goriva nego oni. Ta se razlika vidi i na europskim službenim statistikama. Svi lani prodani benzinski modeli imali su prosječnu emisiju 121,5 g CO2/km, a benzinski SUV-ovi 133 grama. Slična je razlika i kod dizelaša. Tako ispada da SUV-ovi troše prosječno oko 10 posto više goriva nego klasični automobili i posljedično emitiraju jednako više CO2.

To je velik problem jer "svi trenutno žele SUV-ove". Tako je lani prosječno svaki treći prodani auto u Europi bio SUV, a njihova popularnost raste i dalje. Kako u tome svemu stoji Hrvatska? I u nas su SUV-ovi sve popularniji. Vitara, Captur, Duster, Crossland X, T-Roc, Tiguan, SX4 S-Cross, Qashqai i Kona, čak devet automobila na hrvatskoj ljestvici 20 najprodavanijih su SUV-ovi. Procjenjuje se kako će ove godine gradski SUV-ovi "uzeti" četvrtinu hrvatskoga tržišta. A gdje su tek ostale klase SUV-ova?

Dakle, mogli bismo i premašiti europskih 35 % SUV-ova. Tako se i u nas, glede stakleničkih plinova, događa isto što i u ostatku Europe, emisija CO2 novih automobila raste. Godine 2017. je iznosila je 112, a lani 114,7 g CO2/km. Ipak, u vezi s konkretnom emisijom CO2 ne stojimo loše. Za razliku od ostalih kategorija po kojima se uspoređujemo s drugim državama u EU-u, ovdje nismo na začelju, nego pri vrhu.

Prema podacima tvrtke Jato Dynamics, Hrvatska je osma od 23 države za koje se vodi statistika, a prema podacima ACEA-e (podaci se razlikuju, "hrvatska emisija" CO2 je 115,7 grama) Hrvatska je deveta od 29 država. Europski rekorder je Norveška sa 72,4 g CO2/km. To je logično – u Norveškoj se masovno prodaju električni automobili jer su porezi na benzinske i dizelske ogromni. Pravo iznenađenje je što su od od nas lošiji i "fanatični zaštitnici okoliša" Šveđani, Finci, i Austrijanci.

Pola stupnja Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Lošiji su i susjedi Slovenci, a na dnu ljestvice su Švicarci poznati po svojoj ljubavi za prirodu, ali i za aute sa što više konjskih snaga. Dakle, europska CO2 slika nije toliko slika brige pojedine nacije za okoliš i ekološke osviještenosti, koliko je odraz bogatstva i platežne moći države. Mi imamo manje novca pa kupujemo manje i štedljivije aute.

Na kraju se vraćamo na pitanje s početka – treba li zabraniti prodaju SUVova? Jasno, nisu najbolji za klimatsku sliku svijeta, no zabraniti ih bilo bi suludo, kao da primjerice zabranite proizvodnju goveđega mesa jer njegova proizvodnja dokazano uzrokuje mnogo veću potrošnju vode i emisiju CO2 nego proizvodnja svinjskoga mesa. A i popularnost SUVova će se sigurno smanjiti. Prije ili poslije.

Najmanje CO2 u atmosferu ispuštaju Toyote (prosjek 99,9 g/km). Drugi je Peugeot sa 107,7, a Citroën ima prosjek za sve prodane nove aute 107,9 g. Među pet najboljih su Renault i Nissan. Na dnu ljestvice su Volvo sa 130 grama, Mazda sa 135,2 i Mercedes sa 139,6 grama CO2 po kilometru.

Ovakve brojke proizvođačima mogu predstavljati velik problem jer od 2021. godine će za svaki automobil koji ima emisiju CO2 veću od 95 grama CO2 po kilometru Europskoj uniji plaćati 95 eura kazne po gramu. To znači da će mnogi auti osjetno poskupjeti.