Godinama se čeka da stručnjaci s Građevinskog fakulteta u Mariboru završe četvrto vještačenje u predmetu “bojenje tunela” kako bi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu moglo dopuniti optužnicu i s njom izaći pred optužno vijeće. I to po treći put.

Slučaj je počeo spektakularnim uhićenjem u studenom 2009. Nakon dva mjeseca pritvora osumnjičeni su pušteni na slobodu, ali su Slavenu Žužulu i njegov tvrtki Skladgradnja blokirali novac na računima. Nakon toga sud je dva puta vratio optužnicu na dopunu i doradu, a još u rujnu 2017. doneseno je rješenje o novom građevinskom vještačenju kako bi se utvrdila stvarna vrijednost radova na bojenju tunela Mala Kapela i Sveti Rok. 

kako to? Sad ispada da samo Kalmeta ništa nije znao

“Farbanje tunela” je postao s vremenom kod građana gotovo sinonim za korupciju. Optužnicom koju je ŽDO podigao u lipnju 2016. obuhvaćeni su bivši predsjednik uprave HAC-a Jurica Prskalo, član uprave Marijo Lovrinčević, direktor sektora za građenje Goran Legac, glavni inženjer poslovne jedinice Željko Kandžija i direktor Skladgradnje Slaven Žužul, čija se tvrtka navodno okoristila bojenjem tunela.

Čelnici HAC-a su, tvrdi tužiteljstvo, omogućili Žužulu da naplati višestruko veće cijene premazivanja bojom cijevi tunela. 

Mijat Stanić, koji je prijavljivao afere oko gradnje hrvatskih autocesta, uvjeren je kako je čitava stvar od početka pogrešno postavljena i da na kraju od optužnice neće biti ništa. Kad je postupak krajem 2009. pokrenut, bilo je blokirano više od 20 milijuna kuna. 

Nakon podizanja optužnice 2016. šteta je umanjena za 4,3 milijuna kuna pa je sud Žužulu deblokirao taj iznos, a u studenom 2017. deblokirali su još 17,8 milijuna kuna u Zagrebačkoj banci.