Kako se zadnjih tjedana najviše vodila rasprava oko toga tko će zamijeniti Zlatka Hasanbegovića na mjestu ministra kulture, tako je ispod radara prolazila priča o tome tko će preuzeti ostale resore, prije svega znanost i obrazovanje. Upravo zato mnogi su bili iznenađeni kada je kao novo ime ministra znanosti i obrazovanja objavljen Pavo Barišić.

Pavo Barišić mogao bi biti Plenkovićev “vrući krumpir” obzirom da se radi o osobi koju mediji i javnost već znaju po nekoliko afera.

Barišić je od 2004. do 2006. godine bio pomoćnik tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Dragana Primorca, ali nakon što mu se zaredalo nekoliko skandala bio je prisiljen povući se s te dužnosti.

Prema pisanju medija 2006. godine, Dragan Primorac mu je dao priliku da “časno odstupi” nakon što se otkrilo da je svoju tajnicu vodio na filozofske simpozije i od Ministarstva tražio da mu pokrije troškove, iako je te iste troškove već pokrio organizator simpozija.

Na znanstvenom skupu u Dubrovniku sudjelovali su tajnica u kabinetu ministra, Monika Vričko te njezin suprug Domagoj Vričko, tada glasnogovornik ministra gospodarstva Branka Vukelića. Zbog čega su sudjelovali na tom skupu teško je objasniti, jer nisu imali znanstvenih radova koji bi opravdali njihovo sudjelovanje na skupu.

Sve troškove snosio je organizator skupa, i to putem stipendija koje im je uplatilo Ministarstvo. No, i Barišić i Monika Vričko su novac za troškove puta i dnevnica uzeli i od Ministarstva. Dakle, dvaput. Novac su kasnije, po nalogu ministra, morali vratiti.

Barišić je postao zanimljiv medijima kada je aplicirao za znanstveni projekt vrijedan pola milijuna kuna. Kada se slučaj pretvorio u aferu, pomijenio je ime nositelja svog projekta, iako je natječaj već bio zatvoren, a svi projekti zaključeni.

Najveći skandal koji se vezao uz Barišića izbio je nešto kasnije, 2008. godine. Nakon odlaska iz Ministarstva, profesor je od Sveučilišta u Splitu, gdje je bio zaposlen na 30 posto radnog vremena, dobio povlašteni kredit za kupnju stana.

Problem je bio u tome što je Barišić već imao kuću od 200 kvadrata u Zagrebu, a krediti su dodijeljeni mimo službene rang liste na kojoj se nalazilo 150 mladih znanstvenika koje je trebalo stambeno zbrinuti. 

Osim Barišiću, pravo na kredit Senat je tada odobrio i splitskom rektoru Ivanu Paviću. Ministarstvo je, nakon interne analize, reagiralo. Proglasili su odluku Senata neetičnom, a krediti na kraju nisu realizirani.