"Da se Krešo Milanović uistinu bavi lobiranjem, vjerujte mi, ne bi se hranio u menzi IKEA-e. Ljudi koji se bave tom vrstom posla, zakonito ili nezakonito, imaju i unosna primanja. Krešo Milanović je samo jedan prosječan Hrvat koji jedva spaja kraj s krajem i nerijetko ruča hrenovke u tijestu jer za nešto poštenije od toga nema novca. Da je on naplatio svaki posao za koji ga trenutačno javnost proziva, točnije da je naplatio sva navodna lobiranja, Krešo Milanović ne bi imao ovrhe na računu svojih tvrtki, niti svom privatnom računu. Ako je negdje za nekoga i kazao koju dobru riječ, uvjeravam vas da to sigurno nije radio da bi se sam okoristio", kazao nam je blizak prijatelj Kreše Milanovića, tvrdeći da premijerov brat već neko vrijeme nema nikakvih prihoda. 

Iako smo za potrebe ovog tekst kontaktirali premijerova brata, njegov odgovor na postavljena pitanja nismo dobili.

Htio dokazati da mu ne treba bratova pomoć

No o Kreši Milanoviću pristao je govoriti njegov dugogodišnji blizak prijatelj.

"Kreši Milanoviću i kad se smiješi neki nenadani prihod poput povrata poreza od dvije tisuće kuna, izgledi su nikakvi da ih on i vidi na računu, jer mu sve pojede ovrha. Godinu dana živio je kod jednog svog prijatelja u stanu. Nema automobil, nema ušteđevine, dionica, nekretnina, skupih satova i odijela, skrivenih bankovnih računa. Ako i izađe na skupo mjesto, vjerujte mi, on ne plaća ništa. Pa Krešo hoda u pohabanim tenisicama", poprilično nevjerojatno zvuče tvrdnje prijatelja.

"Silom se pored uspješnog Zokija htio sam dokazati, pokretao je Krešo stalno neki biznis, htio je pokazati da može i on sam, jednostavno nije išlo. Krešo da u ruke uhvati željezo, i ono bi se u kratkom roku osušilo. Čovjek jednostavno nema sreće i sve što dotakne propadne. Većina poslova mu se zakomplicirala ne njegovom krivnjom. U mnoge stvari je ušao u pogrešnom trenutku i sad za to ispašta", nastavlja ga opisivati njegov prijatelj i tvrdi:

"To što zbog Krešinih navodnih poslova HDZ saziva stanku u Saboru to je i slijepcu jasno da je riječ o orkestriranoj akciji protiv SDP-a."

U prozivci je ulogu odigrala i ravnateljica državnog arhiva

Podsjetimo, HDZ je u Saboru pozvao meritorne institucije da istraže ulogu Kreše Milanovića u tvrtki Pismohrana, za koju je još Slavko Linić tvrdio da ugovara poslove s državnim poduzećima upravo zahvaljujući lobiranju Kreše Milanovića.

HDZ se osvrnuo i na nedavnu izjavu Mirele Holy. Ona se tek sad sjetila da ju je premijer svojedobno zvao da primi njegova brata na sastanak jer ga zanimaju istraživanja ugljikovodika.

Najnoviju prozivku Kreše Milanovića odigrala je neki dan ravnateljica državnog arhiva Vlatka Lemić tvrdeći da je podnijela nekoliko kaznenih prijava.

Optužila je suvlasnika tvrtke Pismohrana, Antu Bakovića da joj prijeti jer je dolaskom na čelno mjesto HDA-a odlučila prekinuti praksu davanja na čuvanje arhivske građe privatnicima koja se počela provoditi još 2009. i na što je od strane Arhiva, tvrdi ona, potrošeno 50 milijuna kuna. 

Kazala je da je Baković jedan dan došao k njoj u ured i zaprijetio joj da mu da dopusnicu kojom se i dalje omogućuje posao arhiviranja. Tvrdila je i da su četiri puta s Bakovićem bili i drugi suvlasnik tvrtke Hrvoje Ćabrajić te Krešo Milanović. 

Sukobili se oko projekta ARHINET

U novinama je izjavila kako su joj kazali “da će je već srediti”. O cijelom slučaju razgovarali smo s Hrvojem Ćabrajićem.

"Krešo Milanović je jednom bio u uredu Vlatke Lemić nakon što je postala ravnateljica. Popili smo s njom kavu i pričali o temama iz povijesti."

Ako je suditi po Ćabrajićevim riječima, ravnateljica Lemić se na medijsko prepucavanje i ocrnjivanje tvrtke Pismohrana, pa i Kreše Milanovića odlučila nakon što joj je Ćabrajić zabranio da doktorira na projektu ARHINET koji je još 2006. godine Ćabrajić kao informatički sustav za arhiviranje građe ponudio državnom arhivu, a oni prihvatili.

Od strane Arhiva Vlatka Lemić je dobila zadatak da Ćabrajiću pomogne oko implementacije sustava. ARHINET je uskoro dobio nagradu koja ga je proglasila najboljim takve vrste na svijetu, a Ćabrajić je u jednom trenutku pristao da Državni arhiv postane suvlasnik 50% ARHINET-a.

Nevjerojatna rastrošnost u državnom arhivu

"Jedan dan nazvala me Vlatka Lemić i kazala da će ona doktorirati na ARHINET-u. Rekao sam da može samo ako će se rad zvati projektna dokumentacija ARHINET jer to je moj proizvod. Ona se jako uzrujala i poklopila mi telefon. Tu je pukla naša suradnja nakon čega je u kratkom roku odlučila da ARHINET odjednom više nije dobar za arhiv zbog čega su otkazali jednostrano ugovor. Zbog toga ih tužim, a podnio sam i tužbu za plagijat njezina doktorskog rada."

U međuvremenu, u Državnom arhivu se događaju vrlo zanimljive stvari. Dok se ravnateljica pravda da je ukidanje ARHINET-a ušteda, s druge strane gotovo se ne može vjerovati kakve je sve sebi beneficije dodijelila.

Primjerice, ravnateljica na raspolaganju ima službeni autpomobil puna 24 sata te tijekom godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Usporedbe radi, primjerice, Vladinom odlukom o korištenju službenih automobila državni službenici i namještenici prve i druge kategorije imaju pravo na automobil pod tim uvjetima.

Također, ravnateljica Lemić je vjerojatno državna rekorderka u službenim putovanjima. Sa svojim zamjenikom Zlatkom Draganovićem od siječnja do svibnja 2015. bila je na putu sedam dana u Istanbulu i Bagdadu, po četiri u Pragu, Bukureštu,Rigi i Siciliji, pet u Varšavi, tri u Beogradu, Ljubljani, Opatiji, Međugorju, Parizu, Dubrovniku...

Inače, zamjenik Draganović nikad prije nije radio na poslovima arhiviranja dokumentacije, a prema službenoj biografiji govori samo njemački jezik. Na kongresima iz arhivistike službeni jezik je engleski...