Ne igrajte se vatrom, poručio je jučer srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić kosovskim vlastima. Takvu reakciju srpske strane izazvali su navodni planovi za upad u Trepču, a kako Blic piše, reakcija je adekvatna. Rudnik Trepča i umjetno jezero Gazivode predstavljaju najveći kapital Srbije na Kosovu. Brojke pokazuju koliko je zapravo to važna politička i ekonomska igra.

Trepča ima 3.000 zaposlenih radnika, 100 milijardi eura imovine i rudnog potencijala, 51 milijun tona rezervi olova i cinka. 

Slična je priča i s Gazivodama. Ogroman hidropotencijal opskrbljuje pitkom vodom gotovo sva srpska mjesta na sjeveru Kosova, koristi se u proizvodnji električne energije, a vode iz umjetnog jezera čak hlade i termoelektranu u Obiliću.

Ova bitka, do sada uglavnom u sjeni pregovora u Bruxellesu, predstavlja skriveno srce razgovora Beograda i Prištine. Jer, što god na kraju političari odluče, tko god tu odluku donese, Trepča i Gazivode ostaju nezamislivo važan dio života običnih ljudi na Kosovu, piše Blic. 

Titula Grad u susjedstvu proglasili najružnijim u Europi

Povod takvim izjavama i napisima je nedavno izglasani zakon o upisu rudnika Trepča u Kosovsku agenciju za registraciju imovine kao dioničkog društva. I to u stopostotnom vlasništvu Kosova. 

Aleksandar Vučić tako je nedavno govorio da na Kosovu više nije zamrznuti konflikt. "Molim vas, kažite mi što je zamrznuti konflikt, imamo li takvu situaciju kad oni krenu zauzimati Gazivode? Je li bio zamrznuti konflikt u Krajini? Ljudi nemojte da nam se dogode iste stvari. Što ćemo uraditi ako krenu s ujedinjenjem Mitrovice ili zauzimanjem Gazivoda", rekao je srpski predsjednik.

Kad je 2015. godine Vučić posjetio Gazivode kazao je da će ih braniti po svaku cijenu. "Braneći Gazivode Vučić brani opstanak Srba na Kosovu jer bi u suprotnom Priština kontrolirala opskrbu vodom i Strujom Srba na sjeveru", kazao je za Blic Marko Đurić, tadašnji šef Vladinog ureda za Kosovo i Metohiju. 

Teške optužbe "Da Vučić ima više oružja opet bi zaratilo na Balkanu"

U to vrijeme su se vodile rasprave o tome hoće li Srbija prepustiti hidroelektranu Kosovu, a postojao je i strah da će Europska unija takvo što tražiti diplomatskim putem tijekom pregovora Srbije o pristupanju Uniji.

"Priština se sada služi trikovima i traži da joj se prepusti upravljanje, a da se kasnije rješava pitanje vlasništva. Međutim, ne pada nam na pamet kada je riječ o tako važnom hidropotencijalu", kazao je Đurić za Blic. Oko samog umjetnog jezera i hidroelektrane Gazivode, kod Zubinog Potoka, i trafostanice Valač, koplja se lome zapravo jer onaj tko ih kontrolira ima pod kontrolom energetske resurse za sjever Kosova, ali i vodne resurse za teritorij cijelog Kosova

"Njima upravlja Elektroprivreda Srbije i kao što se zna, Srbi struju na sjeveru praktički ne plaćaju, odnosno razina naplate je oko 11%. Gazivode, inače, imaju desetke milijuna eura prihoda godišnje i to samo od vode, a da ne govorimo o radnim mjestima za Srbe. Dio ovog hidrosustava je i kanal Ibar-Lepenac, koji je praktički vitalni vodni resurs za Kosov, počevši od opskrbe vodom, preko navodnjavanja do rashlađivanja termolektrane Obilić. Imovina cijelog kompleksa je neprocjenjive vrijednosti", zaključio je Đurić.