Očekuje se da će se istočna Europa dramatično smanjiti tijekom narednih nekoliko desetljeća. Što je još gore, većina zemalja odbija razmatrati jedno rješenje za usporavanje dolazne demografske katastrofe.

Top 10 zemalja s najbržim smanjenjem stanovništva su sve u Istočnoj Europi (s nekoliko u srednjoj i sjevernoj Europi), prema projekcijama UN-a. Bugarska, Latvija, Moldavija, Ukrajina, Hrvatska, Litva, Rumunjska, Srbija, Poljska, Mađarska procjenjuju se da će do 2050. godine njihova populacija biti smanjena za 15% ili više, piše portal Quartz

U Bugarskoj, najbrže smanjujućoj zemlji na svijetu, očekuje se da će se stanovništvo smanjiti sa 7 milijuna u 2017. godini na 5,4 milijuna u 2050. U Latviji se procjenjuje da će se stanovništvo smanjiti s 1,9 milijuna u 2017. godini na 1,5 milijuna, dok će u Moldaviji stanovništvo se smanjiti s 4 milijuna na 3,2 milijuna.

Od Kanade do EU Ovih pet gradova će vam platiti da kod njih živite

"Mnoge postkomunističke zemlje Srednje i Istočne Europe spremaju za veliki demografski pad", kaže Tomas Sobotka, glavni istraživač u Wittgensteinovom centru, koji analizira dinamiku stanovništva. "I, štoviše, mnogi su već u posljednjih 25 godina doživjeli veliki pad broja stanovnika", dodaje on.

Najmanje 11 zemalja smanjilo se za više od 10% po broju stanovništva od 1989., kaže Sobotka, uključujući Bugarsku, Rumunjsku i Ukrajinu. Latvija je izgubila više od četvrtine stanovništva (27%), Litva 23%, Bugarska i Bosna i Hercegovina 21%. Primjerice, bugarsko stanovništvo smanjilo se s 9 milijuna 1989. godine na 7,1 milijun u 2017. godini. 

Sobotka kaže da su za ovaj gubitak stanovništva odgovorna tri faktora - pada stope plodnosti, masivne migracije i relativno visoka smrtnosti. "Dakle, dok su zapadne i južne europske zemlje privukle puno imigranata što u velikoj mjeri nadoknađuju efekte niske plodnosti, Istok ima dvostruki problem niske stope migracije i niske stope rađanja", kaže on.

Antibiotik Zaboravljeni lijek mogao bi spasiti svijet

Godine 2016. rast europskog stanovništva uglavnom je bio posljedica useljavanja. Dok je broj rođenih i smrtnih slučajeva bio podjednak i iznosio je oko 5,1 milijun, neto migracija povećala je broj stanovnika za 1,5 milijuna na 511,8 milijuna. Privlačenje više migranata može se činiti kao očito rješenje tempirane demografske bombe u Istočnoj Europi, ali političko pitanje ostaje otrovno.

Zapravo, najozbiljniji otpor uzimanja migranata dolazi iz zemalja s populacijom koja brzo nestaje. U 2015. godini, Europska unija (EU) bila je potresena izbjegličkom krizom koja je ujedinila preko milijun migranata. Zemlje koje su glavni mostovi u Europu - Grčka i Italija - nosili su najveći teret krize. Pokušaj EU da preseli migrante diljem bloka nije uspio; u 2015. godini EU je obećala preseliti 160.000 migranata, no od kolovoza 2017. tek je samo 25.000 preseljeno. Slovačka je preuzela samo 16 migranata, Češka 12, dok su Mađarska i Poljska odbili uzeti bilo koga. Slovačka i Češka također nisu htjele prihvatiti migrante iz programa preseljenja. Ranije ovog mjeseca (3. siječnja) politički lideri iz Mađarske i Poljske izjavili su da je migracijska politika EU propala.

Dok migracija olakšava nadolazeći demografski pad, malo je vjerojatno da će preokrenuti trend. Dok je izbjeglička kriza prouzročila porast njemačke populacije, istraživači primjećuju kako ni milijun useljenika neće preokrenuti njemački demografski pad.