Tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravio je 2008. godine u službenom posjetu Siriji, a domaćin mu je bio sada odbjegli sirijski predsjednik Bašar al-Asad, koji je nestao zrakoplovom nakon što su pobunjenici upali u Daymask. Prvi susret imali su još 2004. godine kada je Mesić bio na arapskoj turneji, otvorio prostorije počasnog konzulata i sudjelovao u sirijsko-hrvatskom gospodarskom forumu.

- Europske zemlje bi se trebale aktivnije uključiti u bliskoistočne mirovne procese, poručio je sirijski predsjednik Bašar al-Asad nakon razgovora sa svojim hrvatskim kolegom Stjepanom Mesićem u Damasku - izvijestili su mediji 2008.

Rješavanje izraelsko-palestinskog i izraelsko-sirijskog pitanja bile su glavne teme razgovora 2008. godine.

- Razgovarali smo o pitanju mira na Bliskom istoku te posebice o situaciji na palestinskim područjima, a predsjedniku Mesiću govorio sam o potrebi da se europske zemlje aktivnije uključe u stvaranje mira u području - rekao je nakon razgovora na zajedničkoj konferenciji za novinare Asad.

Iduće godine, Mesić je uzvratio gostoprimstvo Asadu i primio ga u Zagrebu u listopadu 2009.

I tadašnja hrvatska predsjednica Vlade Jadranka Kosor susrela se 28. listopada 2009. u Zagrebu s Asadom na razgovorima o jačanju gospodarskih odnosa dviju zemalja.

- Zaključeno je da postoje realne mogućnosti za otvaranje novih područja gospodarske suradnje u energetskom sektoru i turizma te za korištenje hrvatskih rafinerija za preradu sirijske nafte. Iskazana je potreba za potpisivanjem nekoliko sporazuma. Suradnja je moguća i u tekstilnoj industriji te u razminiranju, budući da Hrvatska ima veliko iskustvo u uklanjanju zaostalih mina iz Domovinskog rata - objavljeno je tada na stranicama Vlade.

Primio ga je i tadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić.

 - Predsjednik hrvatskog parlamenta i predsjednik Sirije razgovarali su o bilateralnim odnosima, koji se mogu ocijeniti dobrima i prijateljskima, te o mogućnostima unaprjeđenja suradnje, što je cilj posjeta sirijskog predsjednika Hrvatskoj. Istaknuta su područja suradnje od posebnog interesa za obje zemlje: gospodarstvo, energetika i turizam. Hrvatska i Sirija imaju komplementarna gospodarstva, te postoje realne mogućnosti za povećanje postojeće i otvaranje novih područja suradnje. Što se energetike tiče, u Siriji već djeluju Naftaplin, Crosco i Geofizika, no i tu postoje još neiskorištene mogućnosti za suradnju. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik Sirije Bašar Al-Asad na kraju su razgovora razmijenili i mišljenja o sigurnosno-političkoj situaciji na Bliskom istoku - objavljeno je tada na stranicama Sabora.

Asad je 2017. dao intervju za Večernji list i objasnio što zamjera Hrvatskoj.

Rekao je da je diplomatske, a možda i ekonomske odnose moguće obnoviti sa Hrvatskom, te da službeni Zagreb, kako je rekao, ima brojne interese u Siriji.

"Ako su postojale greške u politici, posebno one koje su počinile prethodne vlade, vrlo je lako za buduće vlade ili za ovu postojeću obnoviti te odnose... Mi nismo nikada, tijekom cijele naše povijesti otkako su započeli odnosi između nas i Hrvatske sada, a bivše Jugoslavije u prošlosti, izveli nikakav neprijateljski čin protiv tih zemalja. Uvijek smo ih smatrali prijateljima - rekao je Asad i upitao kakvo opravdanje ima hrvatska vlada da pošalje oružje "teroristima u Siriji koje će se koristiti za ubijanje nedužnih Sirijaca".