Ekonomistica Sandra Švaljek jedna je od troje favorita u vrlo neizvjesnoj utrci za čelno mjesto Zagreba. Podrška SDP-a Anki Mrak Taritaš otežala joj je situaciju, ali je još uvjerena u svoju pobjedu.

Bili ste zamjenica gradonačelniku Milanu Bandiću. Što su za vas najveće slabosti njegova načina vođenja Zagreba, što mu zamjerate i što bi se dogodilo ako nastavi vladati Zagrebom?

Ako bi Bandić ostao na čelu grada još četiri godine, mogli bismo gledati reprizu zadnjih mandata. Primjerice, gledati kako se natječe na različitim izborima, od parlamentarnih do predsjedničkih. To znači gubitak fokusa gradonačelnika sa Zagreba i usmjeravanje proračunskog novca na njegove druge ciljeve, a ne na dobrobit grada. Mogli bismo gledati i potencijalna nova uhićenja i sudske procese. I što je najvažnije, mogli bismo gledati još četiri godine nesvrsishodnog trošenja 10 milijardi kuna godišnje s malim rezultatom u razvoju. Milan Bandić je u 17 godina raspolagao sa 150 milijardi kuna, a veliki gradski problemi i dalje nisu riješeni. Najviše mu zamjeram što je propustio priliku da tim novcem grad uhvati tempo s drugim europskim gradovima i da riješi goruće probleme, od vodoopskrbe, preko gospodarenja otpadom, pa do prometa i gospodarskog razvoja. Tim novcem i ostalim resursima koji su mu na raspolaganju mogao je napraviti puno više.

Vi ste u pomalo apsurdnoj situaciji jer vam ankete predviđaju glatku pobjedu u drugom krugu protiv Bandića, ali problem je što prema njima vi ne ulazite u drugi krug nego Anka Mrak Taritaš. Hoćete li se sad usmjeriti na borbu protiv nje i zašto mislite da ste bolji izbor?

Usmjerit ću se na pobjedu na izborima. Ankete jasno poručuju građanima da sam kandidat koji jamči promjenu i to će i njima biti putokaz. Moja prednost je što sam nezavisna i nemam obveze prema niti jednoj stranci niti interesnoj skupini. Osim toga, mogu okupiti birače koji na parlamentarnim izborima tradicionalno glasaju i za lijeve i za desne opcije. Naime, ovo su komunalni izbori, izbori za glavnoga gradskog menadžera, a ne glavnoga gradskog ideologa. Osim toga, jedina osim Bandića imam iskustvo upravljanja gradom. Poznajem gradsku upravu, Zagrebački holding, poznajem ljude i probleme, za razliku od ostalih.

Ipak jedno od ideoloških pitanja je biste li ostavili ili maknuli Trg maršala Tita. Najavljujete referendum, ali zašto ne želite reći kako biste na njemu glasali jer građane zanima vaša pozicija.

Građanin sam kao i svaki drugi, a svi građani izjašnjavaju se tajno. Pitanje naziva trga treba riješiti najdemokratskijim načinom, bez nametanja svog stava.

Biste li ipak pozvali svoje birače da glasaju za Mrak Taritaš ili Bandića ako ne prođete u drugi krug? Biste li s njom te SDP-om i HNS-om postizborno koalirali u skupštini?

Očekujem pobjedu i očekuje da će moja lista ostvariti mnogo mjesta u skupštini. Sigurna sam da ću, kad pobijedim, lako osigurati većinu u skupštini. Suradnja jedino nije moguća s listom Milana Bandića.

Mislite li da je moguće da HDZ prvo podrškom gradonačelniku u drugom krugu, a zatim i koalicijom u skupštini, može osigurati Bandiću da ostane na čelu grada, a oni vladaju s njim kao i dosad?

Ovo je prije svega pitanje za HDZ. Sad je jasno da HDZ na ovim izborima ima tri kandidata, Dragu Prgometa, Brunu Esih i Milana Bandića, te će se sukladno tome među njima podijeliti i glasovi HDZ-ovih birača. Istraživanja pokazuju da je i do sada to bilo tako, što je potvrđeno koalicijom između Milana Bandića i HDZ-a u zadnje dvije godine ovog mandata. HDZ je iz toga imao koristi u obliku zapošljavanja i imenovanja na razne pozicije u gradskim institucijama i Zagrebačkom holdingu.

Najavili ste potpunu transparentnost proračuna i vođenja grada. Što to Bandić, prema vašem stavu, skriva?

Potpuna otvorenost koju želim je davanje mogućnosti građanima da budu upućeni u sve segmente upravljanja gradom. Od financijskog upravljanja pa do upravljanja imovinom. Zagreb mora staviti na uvid građanima svu svoju imovinu i način na koji se njome upravlja. Također, građani moraju imati točne, potpune i ažurne informacije o izvršenju proračuna. Osim toga, želim uvesti praksu da se građani o prioritetima izjašnjavaju i unutar jednog mandata, a ne samo na izborima svake četiri godine. Stoga ću građanima svake godine tijekom pripreme proračuna omogućiti da biraju između alternativnih kapitalnih projekata: bazena, prometnica, škola, vrtića. Prezentirat ću jasno što grad može, u kojim rokovima i koliko to košta, a oni će birati koji su prioritetni s njihova stajališta. Ne sa stajališta gradonačelnika, jer on samo upravlja gradskim novcem u ime građana i treba slušati njihovu volju. U svijetu postoje primjeri gradova koji provode takve konzultacije s građanima, a i neki hrvatski gradovi već su uveli takvu praksu, kao npr. Pazin. Omogućit ću građanima da online predlažu, raspravljaju i izjašnjavaju se o gradskim projektima i aktivnostima.

Vi ste i prije isticali da ste protiv subvencija i stvaranja "ovisnika" o državi kroz pomoć, a tu ste kritizirali i Bandića. Ako pobijedite, može li se očekivati rezanje socijalnih davanja, prestanak prakse besplatnih udžbenika, školskih uniformi, naknada za majke…

Ne, sve ostaje kao sad. Gradski se proračun neće smanjivati, pa nema razloga za smanjenje postojećih prava. Osim toga, kada se počne pažljivo upravljati proračunskim novcem, za socijalne mjere ostat će i više novca. Naime, kapitalne projekte ću financirati kroz EU fondove i modele javno-privatnog partnerstva i time osloboditi proračunska sredstva za dodatne socijalne programe. Stvorena je percepcija o socijalnoj osjetljivosti Zagreba, no istina je da postoje velike mogućnosti i potrebe za uvođenjem dodatnih mjera socijalne politike. Grad mora ponuditi umirovljenicima, siromašnima i osobama s invaliditetom bolji standard. Umirovljenici trebaju pomoć u kući, dnevne boravke, gerontološke centre, klubove umirovljenika i domove. Danas im grad sve to ne nudi ili nudi u premaloj mjeri. Osobe s invaliditetom se ne mogu voziti u javnom prijevozu, isključuju se zvučni signali, autobusi nemaju kliznih rampi, rampe u pothodnicima ne rade, nema staza vodilja, osobe s invaliditetom ne mogu pristupiti gradskim ustanovama. Grad tolerira da siromašni svoju egzistenciju održavaju kopajući po otpadu, što je ispod svake razine ljudskog dostojanstva. A grad na istom tom otpadu može ostvarivati prihod i tako ostvariti sredstva kojima bi pomogao tim ljudima.

Slušamo o kružnom gospdarenju otpadom i recikliranju već 10 godina, ali nije se puno pomaknulo s mjesta. Kako vi to u dvije godine planirate riještiti, i to bez spalionice?

Nemamo izbora jer do kraja 2018. godine se mora zatvoriti odlagalište Jakuševec za odlaganje neobrađenog otpada. Ljubljana je u kratkom roku uspjela reorganizirati svoj sustav gospodarenja otpadom. Zagreb je na samom začelju europskih gradova po recikliranju i očito su svi osim njega uspjeli naći rješenje. To treba okrenuti u svoju korist i brzo primijeniti tuđa dobra iskustva. Sustav koji predlažem temelji se na odvojenom prikupljanju na kućnom pragu, naplati po stvarnoj količini otpada, a ne virtualnoj, iskorištavanju korisnih dijelova otpada te odlaganju samo onog dijela otpada koji se ne može nikako iskoristiti i obraditi. Taj inertni otpad će se i dalje moći odlagati na Jakuševcu, a njega mora biti 20 posto ili manje. Danas odlažemo 80 posto. Treba uvesti nekoliko modela prikupljanja jer se ne može isti primijeniti u raštrkanim rubnim naseljima s obiteljskim kućama i u centru ili višestambenim zgradama. U svim dijelovima treba primijeniti najmodernije tehnologije i dobre prakse.

Na početku ste rekli da smanjenje prireza ne bi puno pomoglo, pogotovo onima s najmanjim plaćama. Sad obećavate prepolovljenu stopu od 18 posto u trećoj godini mandata. Otkud obrat?

Nije se dogodio obrat. I dalje smatram da smanjenje poreza od jedan ili dva posto ne bi značajno pridonijelo rastu plaća. Znam koje su potrebe grada, a važno je da građani svih dijelova grada navode probleme vezane uz dječje vrtiće, škole i sportske dvorane uz njih. Dok se ti problemi ne riješe, ne možemo smanjivati prirez. Zato sam najavila uvođenje te mjere tek u trećoj godini mandata, ali tad ne u simboličnom iznosu nego u onom koji može pozitivno djelovati i na građane i na poduzetnike. Poduzetnici moraju u Zagrebu imati niže troškove poslovanja, a tu pomaže i smanjenje prireza. Oko 370 milijuna gubitka za proračun iz prireza pokrit ćemo kroz bolje upravljanje imovinom te poticanje razvoja gospodarstva kroz razne oblike podrške poduzetnicima.

Koje? Statistike pokazuju da su se ljudi počeli iseljavati i iz Zagreba, a nije li on već prevelika glava na slabašnom tijelu u odnosu na ostatak Hrvatske?

To nije neobično, veliki gradovi su i drugdje pokretači razvoja gospodarstva. Oni su u pravilu produktivniji i inovativiji od ostatka zemlje zbog koncentracije ljudi koji međusobno konkuriraju, u njima su smještena sveučilišta, znanstvene institucije i istraživački centri. Razvoj se iz gradova seli u ostale dijelove zemlje. Može izgledati sebično kad kažem da u Zagrebu treba poticati gospodarski razvoj, no to nipošto ne podrazumijeva zanemarivanje ostalih dijelova zemlje. Dapače, ako bude više razvoja u Zagrebu, bit će ga više i u ostatku Hrvatske. Gospodarski razvoj je jedan od četiri stupa mog programa, uz prostorno-prometni razvoj, razvoj sustava gospodarenja otpadom i zaštite okoliša te razvoj kulture, obrazovanja i sporta. U Zagrebu, nažalost, nismo iskoristili svoje potencijale, zato u zadnje dvije godine imamo više iseljenih iz Zagreba nego useljenih u Zagreb. To treba pokušati spriječiti. Zagreb mora biti bitno privlačniji za Zagrepčane, turiste i poduzetnike. Ovo posljednje podrazumijeva brzu i učinkovitu gradsku upravu.

Suradnica ste i u dobrim odnosima s potpredsjednicom Martinom Dalić. I vaši i njeni ekonomski stavovi su pro tržišni. Je li Vlada pogriješila što se "lex Agrokorom" uplela u tržište radi spašavanja koncerna?

Načelno se uvijek radije opredjeljujem za tržište nego državnu intervenciju. Ali ovo je tako iznimna situacija i iz svoje pozicije ne mogu znati jesu li svi tržišni instrumenti iscrpljeni. Stečaj Agrokora mogao bi značiti snažan udar na gospodarstvo, pa je državna intervencija neke vrste neophodna. Otvoreno je je li baš najbolji način spomenuti zakon, teško je reći bez uvida u sve relevantne činjenice. Očito je da se radi o ozbiljnoj situaciji koja nije nastala preko noći, a stanje se mora stabilizirati što hitnije da bi se ublažile negativne posljedice.

Može li kriza u Agrokoru zaustaviti rast i čak izazvati novu recesiju u zemlji?

Može zaustaviti rast i dovesti do pada gospodarstva ove godine. To je stvarno šteta, jer se konačno nalazimo u razdoblju oporavka poduprtog ekonomskim rastom u cijeloj Europi. S obzirom na veličinu Agrokora, njegovu povezanost s brojnim drugim tvrtkama, negativan utjecaj na gospodarstvo je moguć i očekivan. Nažalost, već u prva dva mjeseca ove godine okreće se trend oporavka i pojavljuju negativne naznake. Prošli smo kroz recesiju u kojoj su godišnje stope pada iznosile nekoliko postotnih bodova, a Agrokor bi mogao prouzročiti i veći udar od recesije. Moram priznati da sam zabrinuta.