O ovrsi koja prijeti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, novom zakonu koji priprema Ministarstvo uprave, ali i svojoj budućnosti na čelu tog tijela, ako će se ići na smanjivanje prava povjerenstva, govori njegova predsjednica Nataša Novaković.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića vodi dva postupka, a istodobno Grad Zagreb, koji predstavlja Bandić, Povjerenstvu prijeti ovrhom i tuži ih jer Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu duguje 386.061,73 kune. Je li ovo vid pritiska od strane zagrebačkoga gradonačelnika?

Povjerenstvo protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića vodi četiri postupka temeljem četiri različite prijave. Spor oko prostora u kojem se nalaze uredi Povjerenstva zapravo je posljedica neriješenih imovinsko-pravnih odnosa (spor) između Republike Hrvatske i Grada Zagreba, koji već četiri godine nije donio rješenje kojim bi se riješila situacija u kojoj se, stjecajem okolnosti, našlo Povjerenstvo. Problematika vezana za poslovni prostor Povjerenstva ni na koji način nije povezana s predmetima koje Povjerenstvo vodi u odnosu na Milana Bandića niti će utjecati na njihovo rješavanje. A što se tiče pritisaka, koje su namjere gradonačelnika, morat ćete pitati njega.

Možete li Povjerenstvo platiti dug za koji vas tereti Grad Zagreb, jer on iznosi oko 10 posto vašeg proračuna? Kako planirate riješiti problem?

Proračunom Povjerenstva nisu predviđena sredstva za plaćanje zakupnine Gradu Zagrebu. Međutim, Povjerenstvo je državno tijelo i država nam je dužna osigurati uvjet za rad, bilo kroz povećanje proračuna u iznosu godišnje zakupnine, bilo pronalaženjem drugog odgovarajućeg prostora u vlasništvu države. Mi smo sve relevantne institucije obavijestili o ovom problemu, a zaprimljenu opomenu pred ovrhu, kao i sve račune ispostavljene od Grada Zagreba, Povjerenstvo je osporilo raspoloživim pravnim sredstvima. Naime, Povjerenstvo je ovaj prostor dobilo na korištenje kao prostor u državnom vlasništvu od tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom, i to bez naknade. Povjerenstvo je s Agencijom sklopilo Ugovor o korištenju prostora još 2012. Navedeni ugovor nikad nije raskinut i predstavlja pravnu osnovu na temelju koje Povjerenstvo koristi predmetni prostor. Međutim, zbog netočno utvrđene površine podrumskih i prizemnih prostora koje Povjerenstvo uopće ne koristi, poništeno je rješenje Grada Zagreba kojim je bilo utvrđeno da je navedeni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom nije sporna pravna osnova po kojoj bi ovaj prostor trebao biti u državnom vlasništvu nego samo površina. Grad Zagreb, nažalost, ne donosi novo rješenje u kojem bi bila izvršena potrebna korekcija ranije utvrđene površine.

Povjerenstvo je otvorilo i slučaj bivše potpredsjednice Martine Dalić koja je s Borg grupom radila na "lexu Agrokor". Hoćete li nakon svih informacija koje su izašle naknadno u javnost proširiti slučaj i kad možemo očekivati odluku povjerenstva u ovom slučaju?

S obzirom na to da je riječ o postupku koji je u tijeku, ne mogu iznositi nikakve detalje. Potrebno je pojasniti da Povjerenstvo odluku ne može donijeti na temelju medijskih napisa nego na temelju utvrđenog činjeničnog stanja te se odluka Povjerenstva može očekivati u onom trenu kad prikupimo svu relevantnu dokumentaciju. Ovisno o dokumentima koje dobijemo vidjet ćemo i u kojem će smjeru ići predmet.

Pred Povjerenstvom je i slučaj premijera Andreja Plenkovića u aferi Hotmail, ali i zapošljavanja njegove rodbine. U kojoj ste fazi s tim predmetima i u kojem roku planirate donijeti svoj sud?

U odnosu na premijera imamo pet otvorenih predmeta. Oni su neovisni jedan od drugog i u svakom od njih potrebno je utvrditi različite okolnosti prikupljanjem dokumentacije od različitih tijela te stoga ni predmeti nisu u istim fazama rješavanja. U nekima od njih je veći dio dokumentacije prikupljen te bi se bi se ubrzo mogli naći na sjednici Povjerenstva.

Imate li u slučaju Martine Dalić i Andreja Plenkovića problema s dostavom dokumentacije, kao što je to ranije često bio slučaj, pa i kod zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i njegovih putovanja u Rim?

Iako su sva tijela javne vlasti dužna dostaviti Povjerenstvu tražene podatke i dokumentaciju, i to bez odgode, neka tijela to ne čine. Međutim, za sada u predmetima koji se vode u odnosu na premijera Andreja Plenkovića i bivšu potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinu Dalić nismo imali problema s dostavom tražene dokumentacije.

S obzirom na predmete kojima se bavite, je li do sada bilo političkih pritisaka na rad povjerenstva?

Pritisaka, barem direktnih, nije bilo.

Strahujete li da će vas netko od visokih dužnosnika, zbog odluke kojom neće biti zadovoljan, optužiti da vodite osobni rat protiv njega?

Nastavak na sljedećoj stranici...

Ne strahujem, radim svoj posao, vjerujem da su toga i dužnosnici svjesni. Povjerenstvo je kolektivno tijelo, odluku ne može donijeti jedna osoba nego se sve odluke donose većinom glasova te do osobnih obračuna ne može ni doći. U konačnici, dužnosnici koji su nezadovoljni mogu protiv odluka Povjerenstva pokrenuti upravni spor u kojem će nadležni upravni sud preispitati zakonitost donesene odluke.

Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je da će predstaviti konačnu verziju Zakona o sprječavanju sukoba interesa, no to još nije učinio. Članica ste radne skupine. Znate li gdje je zapelo i zašto on još nije predstavljen javnosti?

Ne znam gdje je zapelo jer nikakve informacije od Ministarstva uprave nismo dobili. U zapisniku sa zadnjeg sastanka Radne grupe stoji da će članovi Radne grupe dobiti pročišćeni tekst prijedloga zakona prije nego što se ponovno sastanemo, no evo, unatoč najavama i iako je prošlo već 10 dana, zakona još nema. Danas smo od Ministarstva uprave zatražili putem elektroničke pošte informaciju o nacrtu Zakona, no još nismo dobili odgovor.

Je li konačan prijedlog predstavljen članovima radne skupine? Slažete li se s tvrdnjom ministra da tim zakonom nema sužavanja ovlasti Povjerenstva ili je vaš dojam da se Povjerenstvo želi razvlastiti?

Nije predstavljen. Ako govorimo o zakonu koji je bio prvotni prijedlog ministarstva, on apsolutno sužava ovlasti Povjerenstva i ujedno ruši njegovu neovisnost i samostalnost jer se prema tom prijedlogu za člana/predsjednika Povjerenstva može javiti i osoba koja je do jučer bila član političke stranke. A ako govorimo o prijedlogu Zakona koji je izradilo Povjerenstvo i koji je potom razrađen na zadnjem sastanku Radne grupe, on ni na koji način ne umanjuje ovlasti Povjerenstva već je Povjerenstvo na temelju dosadašnjeg iskustva u primjeni Zakona nastojalo predložiti nova i bolja normativna rješenja za situacije koje su se u praksi pokazale problematičnima.

Koje bi glavne novosti trebao donijeti taj zakon?

Sukladno prijedlozima Povjerenstva, novim Zakonom trebao bi se proširiti krug dužnosnika na koji se Zakon primjenjuje s obzirom na koruptivni rizik koji postoji kod pojedinih obnašatelja dužnosti, a koji do sada nisu bili obuhvaćeni Zakonom. Zatim, s obzirom na uočenu pojavu nedostavljanja tražene dokumentacije od pojedinih tijela javne vlasti, predloženo je da se propiše mogućnost izricanja sankcije čelnicima tijela koja ne dostavljaju dokumentaciju. Također, predloženo je brisanje pojedinih instituta koji su se pokazali neživotnima te uvođenje zastarnih rokova koji važećim Zakonom nisu propisani. Povjerenstvo je također predložilo da se usklade prava i obveze pojedinih kategorija dužnosnika. Naime, dužnosnici na lokalnoj razini imaju određena prava u razdoblju od šest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, a oni koji dužnost obnašaju kao volonteri nakon prestanka mandata nemaju nikakva prava, dok se obveze iz važećeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa na iste primjenjuju još godinu dana nakon kraja mandata, što predstavlja nesrazmjer između prava i obveza tih dužnosnika.

Pojedini članovi radne skupine zamjeraju vam što tražite da se članovima povjerenstva prizna status državnih dužnosnika, sa svim materijalnim beneficijama koje imaju primjerice ministri. Zašto ste išli na tu odredbu?

Takvu odredbu je u svojim tezama predložilo još Povjerenstvo u starom sazivu, to nije nikakva novina. Međutim, željela bih pojasniti da nije točno da smo tražili status državnih dužnosnika već smo tražili da se naš status uredi. Na nas se, naime, ne primjenjuje Zakon o radu niti sklapamo ugovor o radu jer smo imenovani na mandat, ali ne primjenjuje se niti Zakon o pravima i obvezama državnim dužnosnicima, kao ni zakon kojim se uređuju prava državnih službenika. Potpuno nam je svejedno na koji način će se riješiti status predsjednika i članova Povjerenstva, ali to je praznina koju zakon treba riješiti. Primjerice, Zakonom o pravu na pristup informacijama propisano je da se na povjerenicu za pristup informacijama na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Navedeno rješenje nitko nije problematizirao.

U slučaju da novi zakon ipak bude išao za smanjivanjem prava Povjerenstva, ima li tu politika ipak zadnju riječ, namjeravate li unatoč tome ostati na mjestu predsjednice?

Ako bi se Povjerenstvo svelo samo na tijelo koje provjerava podatke iz podnesenih imovinskih kartica, na toj se poziciji ne vidim. Smatram da previše koštam državni proračun da bih radila takvu vrstu posla, koji je važan i treba ga odraditi, ali je prvenstveno administrativne prirode. Navedeno mi ne predstavlja profesionalni ni intelektualni izazov.