Novoizabrani brazilski predsjednik Jair Bolsonaro obećao je u nedjelju Brazilcima da će njegova vlada "štititi ustav, demokraciju i slobodu", u govoru prenošenom na televiziji ubrzo nakon proglašenja njegove pobjede na predsjedničkim izborima.

"To nije ni obećanje jedne stranke, niti su to prazne riječi jednog čovjeka, to je prisega pred Bogom", kazao je Bolsonaro.

Time je želio odgovoriti svojim protivnicima koji smatraju da će taj desničar pokušati vladati čvrstom rukom, nakon što  je otvoreno izražavao divljenje brazilskoj brutalnoj vojnoj hunti koja je trajala od 1964. do 1985., donosi Hina.

Kada su se u večernjim satima 7. listopada zatvorila biračka mjesta u Brazilu, rezultati predsjedničkih izbora šokirali su i promatrače i stručnjake. Jair Bolsonaro osvojio je zapanjujućih 46 posto glasova i pregazio desetke drugih kandidata. U drugom kurugu u nedjelju, priprema se postati predsjednik i to nije nimalo nerealno.

Sve do nedavno bio je anonimni kongresnik, čiji su ekstremni politički stavovi i osebujni stil, bili daleko od onog što se pretpostavljalo prihvatljivom opcijom brazilskim biračima i političkim analitičarima, koji se nisu ni nadali da bi takav kandidat mogao sjesti u predsjedničku fotelju. Tim više jer je riječ o jednoj od najvećih svjetskih demokracija. Još je šokantnije što  Bolsonaro neće vlast osvojiti zahvaljujući šačici radikala, nego na valu potpore većine brazilskog biračkog tijela. Zahvaljujući ili možda usprkos svoj njegovoj strašnoj retorici i djelima Bolsonaro je uspio privući glasače koji su bili izvan njegove vjerne desničarske baze.

Milijuni birača koji bi inače svoj glas dali kandidatima s centra, ovaj put planiraju glasati za njega. U državi São Paulo, dohvatio je ča 53 posto glasova i tako nanio poražavajući rezultat dosadašnjem guverneru Geraldu Alckminu, koji je četiri puta dobivao izbore. Ovaj put završio je s tek 9,5 posto glasova, piše Foreign Policy.

Nešto slično se dogodilo s kandidatom s lijevog centra Marinom Silvom. Godine 2014. inače afroameričkog porijekla, Silva je osvojio prvu rundu na izborima u državama kao što su Acre i Savezna četvrt. Godine 2018. Bolsonaro je uzeo obje države s čak 62 i 58 posto, a Silva je osvojio samo jedan posto.  

Jednako impresivna bila je Bolsonarova premoć na sjeveroistoku, jednoj od najsiromašnijih regija u zemlji i inače čvrstom uporištu Radničke stranke (PT). Iako je kandidat PT-a Fernando Haddad osvojio osam od devet sjeveroistočnih država u prvom krugu izbora, Bolsonaro ga je nadmašio u pet najvećih glavnih gradova tih država. Rezultati su iznenadili mnoge promatrače, s obzirom na Bolsonarove ponavljane uvrede tamnoputim Brazilcima, koji čine veliki dio stanovništva.

Bolsonaro je također osvojio gotovo 53 posto glasova u Rio Grande do Sulu, koji je četiri godine ranije jasno u prvom krugu podržao ljevicu.  Njegov prodor i popularnost izvan ekstremnih krugova, pokazuje veliku preobrazbu u brazilskoj politici. U izbornoj godini dominantna je ljutnja građana prema političarima i rukovode se valom nezadovoljstva.

Analitičari tvrde "Hrvatska je primjer divljanja desnice"

Bolsonaro će ozbiljno uzdrmati brazilsku politiku i to pravim udarom s desna. Bivši vojnik i to iz vremena dok je Brazilom vladala vojna diktatura, naviknut je uzbunjivati duhove svojim kontroverznim izjavama. Upozoravao je na navodne opasnosti koje prijete zbog izbjeglica s Haitija, iz Afrike ili Bliskog istoka. Izjednačio je homoseksualnost s pedofilijom, a jednoj kolegici je rekao da je ne bi ni silovao jer ona nije toga vrijedna.

Četiri su razloga za Bolsonarov uspjeh. Prvo, biračko je tijelo očito više spremno prihvatiti konzervativnu politiku nego što je to bilo u prošlosti što se podudara s brzim rastom evangeličke dominacije diljem Brazila koji čine oko 30 posto biračkog tijela u 2015. godini, a većina njih je pentekostalna. Pitanja etničke pripadnosti, spola i seksualnosti došle su u prvi plan, s kulturnim ratovima koji bjesne na načine koji su neuobičajeni u Brazilu. Bolsonaro želi regulirati moralnost.

Kaže da će braniti "obiteljske vrijednosti" i da "homoseksualna propaganda" ugrožava nevinost djece u školi. On je odlučan protivnik dekriminalizacije pobačaja i droga. Čudno je da ga njegov brand konzervativizma nije spriječilo da o ovim problemima zbija vrlo neukusne šale silovanjima, LGBT ljudima, crncima i autohtonim Brazilcima na način koji je nedavno bio neprihvatljiv u brazilskoj javnoj sferi.

Drugo, val dolazi u trenutku kad je rast nezaposlenosti posljednjih godina stvorio snažnu reakciju na preraspodjelu dohotka i afirmativne akcijske politike koje pogoduju siromašnim i crnim Brazilcima, a uvele su ju bivše administracije.

Treće, epidemija nasilja koja je pretvorila Brazil u jednu od najopasnijih zemalja na svijetu dovela je do široke podrške čvrstoj ruci.  Bolsonaro se zalaže za mučenja kriminalaca i formiranje odreda za borbu protiv kriminala, što je mnogim glasačima zvučali dobro. Oni stariji ipak još imaju svježa sjećanja o tome što znači policijska država i imaju iskustva iz prve ruke s policijskim režimom.

Četvrto, kao što je to slučaj u mnogim zemljama, populistički je uspjeh ojačao na krilima dezinformacije, lažnih vijesti i priča. Ovaj izborni ciklus dominira lažima koje dolaze s obje – i desne i lijeve strane preko WhatsApp-a. I ključno WhatsApp, a ne Facebook ili Twitter, sada je glavni kanal za zagrijanu političku raspravu među obiteljima i prijateljima u Brazilu. Dok su Twitter i Facebook uložili napore u otkrivanju trolova, lažnih postova i izbacivanju lažnih vijesti, WhatsApp je potpuno nefiltriran. Nema posrednika koji zaustavlja korisnike da šalju laži.

IZBORI Erdogan slavi: Upravo je postao novi sultan

Ovo je osobito zabrinjavajuće jer dolazi u vrijeme kada su brazilske tradicionalne medijske institucije u krizi. Jednom utjecajna medijska skupina Abril otišla je u stečaj ove godine, a druge velike nacionalne novine akumuliraju sve veće deficite ili se oslanjaju na sestrinske tvrtke kako bi spajale kraj s krajem. Medijske tvrtke također su se teško prilagodile online vijestima i novim tehnologijama, a čini se da ozbiljno pate od manjka kredibiliteta.

                           NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI...

U proteklih nekoliko tjedana kampanje, uvrede i nasilje protiv novinara bilo je uobičajena pojava, a sve je potaknuo sam Bolsonaro. Bolsonaro vodi kampanju sa šačicom obećanja – oštrom borbom protiv kriminala, radikalnim ekonomskim reformama da zaustavi nezaposlenost i pad prihoda i antikorupcijskim mjerama.

Od svih ponuđenih kandidata, Bolsonaro je jedini koji je pokazao predanost svojim obećanjima. I stil i sadržaj njegovih nastupa su nevjerodostojni ali pokazuje nepokolebljivost da ih provede. Konkretno je najavio da odredi za borbu protiv kriminala neće podlijegati sudovima i da će se on osobno založiti da im se ne sudi zbog nasilja nad kriminalcima.  

Na ekonomskoj reformi imenovao je Sveučilište u Chicagu i ekonomista Paulo Guedesa, koji je dao prazno obećanje o neoliberalnom programu. Govoreći o socijalnim pitanjima, on je napao manjine i u nekoliko prigoda jasno naglasio da se trebaju pokoriti većini. Bolsonaro je također neskriveno potpirio homofobnu histeriju, te stavio na kušnju tradicionalnu brazilsku toleranciju na različitosti.  

Austrijski Macron Uglađeni desničar postaje uzor cijeloj Europi

Kad je riječ o vladavini zakona, jedan od Bolsonarovih sinova prijetio je ukidanjem Vrhovnog suda tijekom kampanje, da bi kasnije povukao tu izjavu. U zemlji u kojoj je podrška političkim strankama i demokratskim normama pala na najniže grane u povijesti, Bolsonaro je pametno prilagodio poruku koja apelira na nekoliko institucija koje još uvijek uživaju poštivanje naroda, a to su obitelji, crkva i Oružane snage.

Brazilski demokratski režim osmišljen je 1980-ih u doba generacije koja je sve učinila kako bi ojačala politički centar i oslabila ekstreme. To je pomoglo zaustavljanju inflacije i ekonomske nestabilnosti, postavilo temelje minimalističkoj socijalnoj državi i stvorilo skromni rast. Ali nije bilo sve baš sjajno. Niz skandala bacilo je sjenu na politički sustav. Brazilci sada znaju da kupovanje glasova, klijentelizam i pokroviteljstvo predstavljaju bitna obilježja postojećeg sustava. Sukob između političkih dinastija, stranačkih šefova i interesnih skupina je pravilo igre. Kako bi se stvari pogoršale, predstavnici u donjem domu nacionalnog kongresa biraju se tako da stranke sastavljaju liste potencijalnih članova, pa to dodatno smanjuje odgovornost zastupnika prema biračima.

Situacija se počela raspadati kad su milijuni ljudi 2013. godine počeli prosvjedovati na ulicama zbog niza korupcijskih skandala kojima su skloni svi političari. Veliki poslovni konglomerati kupovali su političare putem mita ili tajnih fondova za financiranje kampanja u ukupnom iznosu od oko 10 milijardi dolara, pa je zemlju podijelila velika politička kriza.

Operacija poznata pod imenom 'Lava Jato' – autopraonica – otkrila je kako su bivši pre (pranje automobila) otkrila je kako su bivši predsjednici Brazila kupovali podršku u Kongresu da bi donijeli zakonske propise, pa je istraga odvela nekoliko političara u zatvor, uključujući i bivšeg predsjednika Luiz Inácio Lula da Silvu, poznatog pod nadimkom Lula. Zatim je došao opoziv predsjednice Dilme Rousseffa  2016. godine.

Nju su oklevetali da je razradila shemu da bi opljačkala državnu blagajnu. Frakcije koje su radile na njezinom uklanjanju iskoristile su narodno nezadovoljstvo vladom da dođu na vlast i provedu politiku koju kasnije birači nisu podržali na izborima. Konačno, početkom 2018., Lula je osuđen na zatvorsku kaznu zbog optužbi za korupciju.

Zajedno, ovi događaji otvorili su teren za ideološki, militantni tip politike. Ekonomske teškoće, korupcijski skandali i nedostatak odgovornosti vlade otvorili su put za poruku protiv sustava. A Bolsonaro upravo se odlično uklapa u tu sliku sa svojim populizmom.  

NPD Glasnović gost neonacista u Njemačkoj

Bolsonaro se pokazao lukavim aktivistom koji zna kako zauzeti prazan prostor koji se otvorio kad je stari brazilski poredak zakazao. Poput Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, on nije uzrok narodnog bunta, nego simptom. Nije baš sigurno da su brazilske institucije u stanju obuzdati autoritarne instinkte koje gaji Bolsonaro.

Doista, prema istraživanju agencije Latinobarómetro, postotak Brazilaca koji tvrde da je "demokracija uvijek poželjna" je vrlo mali. U svakom slučaju, pred Brazilom je depresivni, kvrgavi put.