Tomislav Žigmanov, politički predstavnik Hrvata u Republici Srbiji, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te odnedavno i hrvatski zastupnik u srbijanskoj Skupštini za Express je ispričao detalje sukoba s hrvatskim veleposlanikom u Srbiji, inače Plenkovićem miljenikom, ali i je li spreman podržati Vučićevu novu vladu te kako ocjenjuje Vučićevu opsesiju s Hrvatskom.

Express: Postali ste zastupnik u srbijanskoj Skupštini, time su Hrvati dobili svog predstavnika. Koji su vaši prvi koraci kao zastupnika?

Inzistirat ću na onim sadržajima koji su bili dio naše predizborne platforme: europske integracije, koje uključuje napredak u vladavini prava i razvoj institucija, napose kad je riječ o pravima nacionalnih manjina i pratećem institucionalnom okviru i politici financiranja, osobito ovdašnjih Hrvata. Drugo, decentralizacija Srbije i ravnomjerni razvoj, prije svega za područja i naseljena mjesta u kojima u značajnijim postocima žive Hrvati s ciljem da se stvaraju perspektive za opstanak i razvoj hrvatske zajednice. Treće, rješavanje otvorenih pitanja Hrvata u Srbiji - od naše integracije u srbijanskog društvo i uključivanja procese donošenja odluka, preko uspostave takvih politika suočavanja s prošlošću koje će za posljedicu imati komemoriranje nevinih žrtava Hrvata u Vojvodini 1990-ih, do izgradnje pozitivnih politika priznanja završno s osnutkom Hrvatskog školskog centra. Neće mi biti ni nevažno pitanje kakve će u Republici Srbiji biti vanjsko-političke sastavnice u odnosima s Republikom Hrvatskom, jer postojeće nisu takve da bi nas zadovoljile.

Express: Jeste li spremni biti dio većine u koaliciji sa strankom Aleksandra Vučića?

DSHV je legalistička stranka koja drži do instituta dijaloga s institucijama političkog sistema. Stoga je jasno da smo spremni razgovarati i o budućoj parlamentarnoj većini, odnosno novoj srbijanskoj vladi. A hoćemo li biti, ovisi o programskoj profilaciji nove vlade, pri čemu je naša platforma jasna - hoćemo biti dionici u politikama koje će voditi Srbiju u europske integracije, razvijati demokraciju u Srbiji, osnaživati vladavinu prava, pridonositi radu nezavisnih institucija, izgrađivati uključujuće politike prema nacionalnim manjinama, omogućiti integriranje pripadnika hrvatske zajednice u srbijansko društvo na ravnopravan način, imati pozitivni pristup normaliziranju i razvoju hrvatsko-srpskih odnosa. Dakle, ako navedeno bude u agendi nove vlade, spremni smo razgovarati i o sudjelovanju.

Express: Jesu li vas zvali u novu Vladu, koji bi bili vaši uvjeti?

Izborni proces u Republici Srbiji za novi saziv Narodne skupštine, tijela koje će birati novu vladu, još, ni nakon više od 40 dana (sic!), nije okončan, a za predsjednika Republike, koji su održani 3. travnja, završen je 9. svibnja, pa jednostavno, premda neočekivano dugo, nije ni bilo prostora i vremena za pozivanje na takve razgovore. Istina, u pojedinim medijima je bilo napisa u kojima su iznošene određene špekulacije, pa i o tome da će DSHV dobiti poziv da sudjeluje u radu nove srbijanske vlade, no o tome izravnih razgovora, zbog maloprije navedenih razloga, do sada nije bilo. Iz odgovora na prva dva pitanja mislim da jasno proizlaze i vrijednosni i sadržinski uvjeti našeg eventualnog sudjelovanja.

Express: Kako ocjenjujete dosadašnji rad vlade Srbije naspram Hrvata, je li došlo do pogoršanja ili poboljšanja?

Bolji nego prije nekoliko godina, no još s brojnim deficitima, napose kad govorimo o integraciji Hrvata u društveni život i politički sustav Srbije! Riječju, bilježimo pomake - nakon povrata dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu počela je obnova, stavlja se u funkciju dobiveni prostor za rad Hrvata u Beogradu, uspješno rješavamo i goleme izazove - prva smo nacionalna manjina u Srbiji koja je osigurala nove udžbenike za sve razrede osnovne škole i gimnaziju, uspijevamo ostvariti neke od proklamiranih ciljeva - otvoreni lektorat za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu stavljen je u funkciju obrazovanja na hrvatskom, zastupljeni smo u pokrajinskim tijelima vlasti i u Gradu Novom Sadu, iz čega crpimo i ne male beneficije, no u svim drugim lokalnim samoupravama, napose u onima gdje nas u brojčanom smislu ima više, kao što su Subotica i Sombor, takvo što izostaje, no to još ne znači da je postignut naš ravnopravni društveni položaj.

Express: Koji su najveći problemi Hrvata u Srbiji?

Najveći je problem isključenost iz procesa donošenja odluka. Vjerujemo da kad to bude riješeno na način kako je to riješeno u Hrvatskoj za srpsku zajednicu - institutom zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti i u izvršnoj u lokalnim samoupravama - i ostala otvorena pitanja lakše će se rješavati. Jer ne možete se baviti politikom ako djelujete izvan institucija, to jest s ulice. Među njima su najsloženija podzastupljenost u javnom sektoru, preskromna financijska sredstva na raspolaganju - 30 puta je manja glavarina nego što imaju Srbi u Hrvatskoj, brutalni upliv države u identitetski prostor kojim se niječe pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu, zaprečavanje predstavnika vlasti u artikuliranju prava i interesa pripadnika hrvatske zajednice, učestalo i krajnje negativno obilježavanje u javnosti, što za posljedicu ima činjenicu da najviše pripadnika srbijanskog društva misli o Hrvatima izuzetno negativno, što među Hrvatima onda generira nesigurnost i strah. Naravno, ne treba zaboraviti ekonomske probleme, jer Hrvati u Srbiji su građani jedne od najsiromašnijih država u Europi, što nužno prate i brojni problemi socijalne provenijencije.

Express: Čini li Republika Hrvatska dovoljno za Hrvate u Srbiji, koji su najveći nedostaci?

Suradnju s Vladom Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i pripadajućim ministarstvima cijenimo izuzetno dobrom, štoviše najbolja je u povijesti suradnje, i za posljedicu ima niz konkretnih pozitivnih rezultata. Vlada više godina unazad financira naš kapitalni projekt - gradnju Hrvatske kuće u Subotici, prostora za rad svih ključnih ustanova hrvatske zajednice, izdvajaju se sredstva za kadrovsko snaženje, povećan je ukupni obim sredstava koja su namijenjena potrebama hrvatske zajednice u Srbiji, otvorili su se novi programi pomoći preko drugih ministarstava, prije svega preko ministarstva koje vodi gospođa Nataša Tramišak, a i podrška i na političkom planu je osnažena. Posebno smo zadovoljni uznapredovalom suradnjom s brojnim županijama, gradovima i općinama, napose s onima koji su u pograničnim područjima, kao što su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Žao nam je što isto nije adekvatno praćeno i od strane ključnih osoba diplomatskih misija i konzularnih ureda ovdje, nego i dalje bilježimo djelovanje koje za posljedicu nema pozitivne pomake u društvenom položaju naše zajednice.

Express: Imate li podršku službenog Zagreba, čini se da su dosta distancirani prema vama?

Možda se takav dojam stječe na temelju sporadičnih napisa u hrvatskim medijima koji, osim što neredovito pišu o društvenom položaju Hrvata u Srbiji i našim postignućima, puno se više interesiraju za nekakve probleme ili incidentne situacije kojima smo ovdje izloženi! Riječju, slika o nama u javnosti u Hrvatskoj daleko je od objektivne i cjelovite. Paradoksalno, u hrvatskim medijima imate puno više i mahom pozitivno konotiranih informacija s estrade i drugih perifernih društvenih područja iz Srbije, pa bi netko mogao zaključiti da ste u medijskom prostoru postali sastavnim dijelom 'srpskog sveta'. Onim što je DSHV, u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem, učinio u posljednjih nekoliko godina glede suradnje s vlašću u Republici Hrvatskoj možemo biti i više nego zadovoljni - imamo redovite polugodišnje susrete s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, stalnu komunikaciju s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, operativnu suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, redovite susrete s nekoliko župana - s Ivanom Anušićem i Damirom Dekanićem najčešće, proširenu suradnju s više desetaka gradova i općina, napose s istoka Hrvatske, svi dogovoreni programi podrške se redovito i u cijelosti ispunjavaju...

Express: Hrvatski veleposlanik u Beogradu, koji ima veliku podršku premijera Plenkovića, optužio vas je da ste 'ego-etnobiznismen', kako to komentirate?

Kad sam to pročitao, ostao sam bez teksta! Ne samo što to nije istina, dakle riječ je o bezočnoj laži, nego je cijeli taj njegov diskurs koji je o meni kao političkom prvaku hrvatske zajednice u Srbiji iznosio u javnost, da prostite, uličarski. Jer označitelji kojima se služi - za ono što ovdje činim rabi izraz 'kukanje' ili za traženje podrške iz Hrvatske 'žicanje' - daleko su od poželjnih oznaka u narativu jednog diplomata, a optužba da sam nekakav 'ego-etnobiznismen' ravna je onoj da osobu na samrti od žeđi optužujete da je u takvoj situaciji jer neracionalno rasipa vodu, koje uopće nema. Drugim riječima, on malo i pogrešno zna o društvenom položaju Hrvata u Srbiji, a ne libi se to javno svjedočiti, što je zapravo i najveći problem. Jer obračunavajući se sa mnom tako u medijima u Hrvatskoj (sic!), izravno je prekršio 'diplomatski ustav' - Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, i to članak 41, stav 1, kojim se izričito zabranjuje stranim diplomatama miješanje 'u unutarnje stvari' države u kojoj radi. Zašto on to čini i zašto mu je to dopušteno činiti, nije na meni da odgovaram, ali da je napravio i trajnu štetu u procesu konsolidiranja odnosa u hrvatskoj zajednici, nažalost, vrlo je vjerojatno.

Express: Zbog toga je nastao raskol hrvatske manjine u Srbiji, nastale su dvije hrvatske stranke. Kakva je trenutačna situacija unutar manjine?

To je bio njihov cilj, no nije uspio. Dakle, raskola nije bilo niti ga danas ima! Naime, nezadovoljstvo koje se pokušalo generirati učinjeno je izvana. Osim diplomacije, djelovale su na tome planu, začudno gotovo sinkrono, i strukture u Srbiji koje Hrvatima nisu sklone, a takvih nije mali broj. Htio se realizirati crnogorski scenarij ovdje! Pri tome, za te i takve ciljeve koristili su najkompromitiranije osobe unutar zajednice - od 'osloboditelja' Vukovara pa do onih koji su u zajednicu poslani da je razaraju. Imamo pouzdane informacije, priznali su mi to moji najbliži suradnici koji su pili kavu s veleposlanikom, da je sve to 'kuhano' - planirano, organizirano i idejno osmišljavano u prostorijama u Kneza Miloša 62 u Beogradu te u Maksima Gorkog 6 u Subotici. Ono što me je čudilo jest da je isto promtno i medijski preuveličano predstavljano u srbijanskim režimskim medijima i mnogim medijima u Hrvatskoj. Imali ste slučajeve da se išlo tako daleko da se neposredno prije izbora u pojedinim hrvatskim medijima, koji inače o Hrvatima u Vojvodini godinama nisu objavili ni slova, čak pisalo kako sam izgubio podršku premijera Plenkovića. Isto je onda ovdje brzo i na sve strane diseminirano od strane zna se kojih medija i organizacijskih struktura. Naravno, cilj je bio 'odstrel' Žigmanova na izborima, što se nije dogodilo, jer je specifična težina DSHV-a i Žigmanova među ovdašnjim Hrvatima i, uopće, srbijanskog društva daleko teža. Toga su svjesni i vodeći ljudi na Markovu trgu i Zrinjevcu, koji su svojom podrškom to i posvjedočili. Hoće li zbog toga netko odgovarati, a mislim da treba, također nije na meni.

Express: Jeste li o tome razgovarali s hrvatskim vlastima ili predsjednikom Milanovićem, kakav je njihov stav?

Svi koji su trebali znati, znali su! Jasna i nedvosmislena podrška Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom prije izbora listi na kojoj je bio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini jednim potezom je odstranila njihov, u diplomatskoj praksi vjerojatno neviđen, naum, koji su zdušno, kako rekoh, osmislili, organizirali i realizirali s ovdašnjim 'Hrvatima' s dugim stažom razarajućeg djelovanja u zajednici.

Express: Kako komentirate izjave Aleksandra Vučića u kojima stalno uspoređuje Srbiju s Hrvatskom (vojno, ekonomski...) Ima li Vučić kompleks Hrvatske?

Da, u pravu ste! Hrvatska je za Aleksandra Vučića učestalija točka usporedbe u odnosu na druge države. Usto, usporedbe prate, i to se da zamijetiti, i neka vrsta natjecateljstva, u kojima Srbija nekako uvijek bude bolja, uspješnija, s većim je brojem kilometara autocesta, s više borbenih aviona… Naravno, usporedbe teško vrijede u suprotnim slučajevima, što sve skupa onda vjerojatno kazuje da je Hrvatska srbijanskome predsjedniku Vučiću važna za stvaranje niske pobjeda u takvom natjecanju.

Express: S obzirom na krizi u Ukrajini te porast tenzija u regiji, posebice u BiH gdje Srbi imaju velika prava, smatrate li da bi se Vučić trebao sastati s Milanovićem ili Plenkovićem te smiriti napetu situaciju u regiji, imajući na umu Vučićev utjecaj u Republici Srpskoj?

Velika je šteta po odnose između dviju država, pa i dvaju naroda, što ne postoje učestali institucionalni kodovi u komunikaciji najviših razina tijela vlasti kroz bilateralne susrete, već se oni najčešće odvijaju putem medija, što je zapravo i glavni razlog za napetosti. Tim prije, jer ovakva situacija ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije kao ni smirivanju napetosti. Bojim se ustvrditi da je odgovornost za takvu situaciju situirana u Beogradu.