Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković očekuje da se Vladine mjere za pomoć blokiranima usvoje do ljeta, što će donijeti olakšanje za 100.000 građana. Zbog dobrih ekonomskih pokazatelja vjeruje da će Ovršni zakon biti sve manje potreban, a on će svjetlo dana ugledati idući mjesec. Dok partneri taže od premijera da donosi odluke, Bošnjaković ne vidi što bi Vlada trebala drugačije ili drastičnije raditi.

Blokirani su među glavnim problemima države. Vlada je najavila mjere. Što se čeka?

Radi se o tri zakona, i to iz dva resora. Prve dvije mjere su iz nadležnosti Ministarstva financija i odnose na jednokratni otpis dugova do 10.000 kuna, a druga mjera vezana je za porezne olakšice privatnom sektoru koji izađu u susret blokiranima. Treći zakon iz resora je pravosuđa i odnosi se na izmjene Zakona o stečaju potrošača. Zakoni su prošli potrebne procedure i očekujem da će ovaj tjedan biti na Vladi. Nakon toga idu u proceduru u Saboru, a trebali bi biti doneseni prije ljetne stanke. Važno je da se mjere iz resora financija odrade prve jer se njima opraštaju dugovi do 10.000 kuna, a onda mi provodimo stečajne postupke za one kategorije građana koje nemaju dug glavnice veći od 20.000 kuna i blokirani su dulje od tri godine.

Za koliko blokiranih građana bi ove mjere trebale donijeti olakšanje?

Prema našim procjenama, trebale bi obuhvatiti više od 100.000 građana.

Jesu li mjere mogle biti donesene i ranije s obzirom da problem nije od jučer?

Vrlo je teško dati odgovor na to pitanje. Mi moramo voditi brigu kako se ravnoteža između potraživanja vjerovnika i obveza koja ima dužnik ne bi poremetila. Ako u ovršnom postupku nisu naplaćena potraživanja do 20.000 kuna u roku od tri godine, ta se ravnoteža ovim mjerama neće bitno poremetiti. Pojednostavljenim stečajem potrošača dat će se mogućnost, još jedna prilika, vjerovnicima da se kroz stečajni postupak naplate, odnosno dužnicima da u kraćem vremenu otplate dug. Problem blokiranih nije rezultat Ovršnog zakona nego loše gospodarske situacije koja je jedno vrijeme bila u Hrvatskoj, gdje smo imali pad BDP-a i rasta nezaposlenosti.

Vidjeli ste prijedloge koje za blokirane nudi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Traži da se iz ovrha isključe posrednici, koji generiraju trošak, zalaže se za uvođenje instituta apsolutne zastare i preispitivanje zakonitosti rada tvrtki za naplatu potraživanja.

Mjere, kako su predložene, globalnog su karaktera. Ovdje treba razlučiti dva pitanja, pitanje izrade novog Ovršnog zakona i pitanje seta zakona koji će se odraziti na stanje blokiranih. Mi radimo na izradi novog Ovršnog zakona i očekujem da ćemo idući mjesec predstaviti prvu verziju koja će ići u javnu raspravu. Na njemu radi široka radna skupina sastavljena od svih zainteresiranih strana, a uključeni su i blokirani. Novim Ovršnim zakonom želimo redefinirati ulogu javnih bilježnika i Fine. Problem je što ovrhe na temelju vjerodostojne isprave poput računa i slično, trenutno rade samo bilježnici, a u slučaju prigovora dolazi do sudskog postupka. Takvih predmeta je oko 700.000. Veliki problem bio bi isključiti javne bilježnike iz svih tih predmeta i preseliti ih na sud. Time bi ponovno stvorili problem pretrpanih sudova. Trenutačno imamo dobre trendove jer se više predmeta rješava nego što ih se prima. Ne smijemo narušiti tu ravnotežu.

Na koji način planirate redefinirati ulogu javnih bilježnika i Fine?

Za bilježnike smatramo kako mogu biti povjerenici suda, dok bi glavnu i konačnu riječ imao sud. Time bi ispunili i obvezu vezanu za presudu suda EU koji bilježnike ne priznaje i ne prihvaća kao pravosudno tijelo, ali i rasteretili suce novom ulogom javnih bilježnika.

Vratimo se još malo na blokirane. Predsjednica je tražila sjednicu Vlade na kojoj bi se progovorilo o tom i problemu demografije, no stigla je odbijenica. Što kažete na sve češće kritike koje predsjednica šalje na račun Vlade?

Zajednička sjednice Vlade stvar je komunikacije premijera i predsjednice RH. Kada je riječ o porukama iz Ureda predsjednice, to ne smatram nikakvom posebnom kritikom nego brigom za stanje u  resoru koji vodim. Predsjednica je sugerirala suradnju s Udrugom blokirani. Mi smo im omogućili da sudjeluju u radu radne skupine i iznesu svoje vizije i prijedloge. Bile su znatne izmjene Ovršnog zakona koje su radili Most i Vlada. Imamo Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem. Smatram da je dosta toga učinjeno, a uz mjere Vlade koje slijede, pomoći ćemo dodatnom broju građana.  

Idemo na slučaj Zdravka Mamić, koji je otišao iz Hrvatske prije izricanja presude. On je samo jedan u nizu. Trebaju li nam izmjene Zakona o kaznenom postupku? Orsat Miljenić (SDP) predlaže uvođenje zabrane napuštanja zemlje dok traje postupak za sve kojima se sudi za teška kaznena djela.  

I u sadašnjem Zakonu o kaznenom postupku imamo mogućnost izricanja mjera opreza, od obveze javljanja policiji do oduzimanja dokumenata, koja onemogućuju putovanje. Ne mogu ulaziti u to je li u slučaju Mamić to trebalo učiniti ili nije. Mi ćemo svakako raditi novi Zakon o kaznenom postupku, a radna skupina će razmotriti svaki prijedlog kad za to dođe vrijeme. Osobno smatram da postoje alati koji nam to i sada omogućavaju.

Hoće li izmjene ići u smjeru da se onemoguće opstrukcije odnosno odugovlačenje postupka? Znamo da je dugotrajnost postupaka hrvatska boljka.

Da, ići će u tom smjeru jer nam je to jako važno. Postoji cijeli niz postupaka koji idu dobro i dovode do presuda. Ono za što je javnost zainteresirana, to su veliki predmeti, gdje ima puno okrivljenih, svjedoka. To su postupci koji su zahtjevni i potrebno je provesti veći broj vještačenja, a kad se sve kompletira, često se prilikom donošenja odluke poremeti ta neka nit i takva odluka na žalbenom sudu padne te se vraća na ponovno suđenje. Tu dolazi do zastoja. U okviru novog zakona tražit će se modeli da to sve bude brže. Svi smo frustrirani kad se otvori postupak i onda godinama traje. To nije dobra situacija za društvo, ali ni za okrivljenike.

Rad pravosuđa odnosno dugotrajnost sudskih postupaka dovodi do razočarenja građana, a mladi to navode kao jedan od razloga da odlazak iz zemlje.

Svjesni smo da postoji razočarenje građana i, na kraju krajeva, nikome nije u interesu da postupci dugo traju. Velik broj predmeta je pred našim sudovima, svake godine dolazi veliki broj novih. Ima tu i vrlo složenih predmeta. Moram reći kako su nam brojke iz godine u godinu bolje. Unazad par godina više se predmeta rješava nego što ih primamo, smanjujemo broj zaostalih neriješenih predmeta, ali inzistirat ćemo na tome da ti pozitivni pokazatelji budu još bolji. Tome će pripomoći i uvođenje digitalnih tehnologija. Želimo maknuti papir, komunikaciju putem pošte, što dosta usporava postupak. Ove godine imamo projekt širenja e-spisa na Trgovačkim sudovima. Nabavljamo 800 uređaja koji govor pretvaraju u pismo što ubrzava cijelu priču u sudnici, ali i Državnom odvjetništvu.  

Znači, 21. stoljeće ulazi u pravosuđe?

Da, mogli bismo to pojednostavljeno i tako reći.

Predstavili ste paket mini pravosudne reforme. O reformama pravosuđa slušamo iz mandata u mandat. Kad možemo očekivati da će sustav profunkcionirati. Koliko nam treba da bi bili na razinu brzog zadovoljenja pravde?

Nema konkretnog datuma jer je to jedan proces kojim se svake godine smanjuje broj predmeta i trajanje postupka. Očekujem da se krivulja poboljšanja nastavi. Mjere koje donosimo su u cilju da pravosuđe bude bolje i brže. U sustavu imamo jedan broj sudaca koji nije dovoljno opterećen i nema dovoljno predmeta te njih želimo prebaciti u Općinske sudove kako bi i na njih mogli raspodijeliti predmete s ciljem ravnomjernog opterećenja. U javnosti je vidljivo da nam sporo idu imenovanja sudaca na DSV-u pa propisujemo kraće rokove u kojima se taj posao treba odraditi, uz transparentnije uvjete za imenovanje sudaca, kako više ne bismo imali slučajeve imenovanja suca sa 70. mjesta na rang listi.

Neizbježna tema je i Agrokor. Nove informacije govore da je Ivica Todorić izvlačio novac na račun u Dubai dok je Agrokor propadao, da su mu čak i dobavljači vraćali novac. Što su institucije radile sve te godine? Je li to vas iznenadilo?

Naravno da me to saznanje poprilično iznenadilo. Agrokor je svima izgledao kao moćna i snažna grupacija. Moram priznati da nisam očekivao takve probleme. Što se unutar koncerna događalo, postoje tijela koja to trebaju ispitati i rade na tome. Sada se vidi kako je sve to bilo opterećeno dugovima i kreditima koji se više nisu mogli servisirati i otvorena su brojna pitanja kako je došlo do toga. Mislim da je Zakon o izvanrednoj upravi spriječio ozbiljno urušavanje sustava.

Kad očekujete da bi Ivica Todorić mogao biti izručen Hrvatskoj?

Ne znamo to ni mi, a mislim da ne zna ni Velika Britanija. To su postupci u kojima ima više mogućnosti za žalbu.

Je li naše pravosuđe spremno prihvatiti tako velik predmet, ako on dođe do suda?

Mislim da spremnost pravosuđa nije upitna, iako je riječ o vrlo složenom predmetu.

Za kraj osvrnimo se na stanje u HDZ-u. S mjesta tajnika smijenjeni su Davor Ivo Stier i Miro Kovač. Očekujete li daljnje trzavice unutar stranke i može li to ugroziti vladajuću većinu?

Ne očekujem, niti ovo u HDZ-u doživljavam kao neke trzavice. Predsjednik stranke jednostavno je izgubio povjerenje u dosadašnjeg političkog i međunarodnog tajnika, i njegovo je legitimno pravo da bira svoje suradnike i da na te dužnosti imenuje svoje najbliže suradnike. Međutim očekujem da će kolege Kovač i Stier i dalje podupirati rad stranke, parlamentarne većine i Vlade.

HDZ-ov partner Radimir Čačić nedavno je u intervjuu pozvao premijera da konačno počne donositi odluke. Je li sad vrijeme za nužne promjene u društvu pa čak i pod cijenu da za pojedine nepopularne mjere Vlada ne dobije pljesak?

Ne vidim što bi  trebao drugačije ili drastičnije raditi od ovoga što je Vlada do sada napravila i što radi. Mislim da su potezi koji su do sada učinjeni dobri i to je vidljivo iz makroekonomskih pokazatelja. Mislim da treba zadržati kontinuitet dobrog upravljanja državom i to će se onda reflektirati na dobra kretanja u društvu.