Od najuspješnije postkomunističke zemlje Poljska se polako pretvara u rastući problem Europske unije. 

Ni oštri prosvjedi lidera EU, ali ni prosvjedi stotina tisuća građana nisu spriječili stupanje na snagu zakona kojim se bitno mijenjaju pravila rada Ustavnog suda.

Poljski predsjednik Andrzej Duda potpisao je u ponedjeljak sporni zakon kojim je konzervativna i euroskeptična stranka Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog preuzela kontrolu nad navedenim sudom te praktično na početku vladavine osigurala neograničene ovlasti i onemogućila rušenje odluka parlamentarne većine. 

Prvo je u Ustavni sud imenovano pet ljudi bliskih vladajućoj stranci, a bez njihova prisustva neće se moći donositi odluke. 

Naime, sporni zakon propisuje da će se odluke ubuduće morati donositi dvotrećinskom većinom, i to uz najmanje 13, umjesto dosadašnjih devet, od ukupno 15 sudaca.

Vladajuća stranka tako sad može blokirati svaku odluku suda suprotnu stranačkom stavu. Vladajući su se ranije pravdali da se ovim uvodi red u Ustavni sud i uklanjaju prepreke za provedbu izbornih obećanja. 

Prije stupanja na snagu zakona luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn ustvrdio je da ga događaji u Varšavi podsjećaju na put kojim idu diktatorski režimi. 

Nakon osam godina vladavine proeuropske Građanske platforme, na izborima u listopadu PiS je osvojio apsolutnu većinu.

Ubrzo su počeli s preuzimanjem vlasti u tajnim službama, javnim poduzećima, a policija je preko noći upala u protuobavještajni centar NATO-a da direktora natjera na ostavku.

Putinizan s poljskim licem!, Orbanizacija na Visli!, samo su neke od ocjena koje je nakon poljskih izbora i pobjede konzervativne i euroskeptične stranke iznio Timothy Garton Ash, poznati britanski politički analitičar.

Potezi vlasti samo su tim tezama dale snagu. Bivši poljski predsjednik Lech Walesa prije desetak dana upozorio je i da nova poljska vlada riskira građanski rat. Na pokušaj ovladavanja ustavnim sudom reagirali su i iz Bruxellesa. 

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz zbivanja je usporedio s državnim udarom. Lideri EU događaje u Poljskoj smatraju zastrašujućima i traže oštru reakciju jer nova poljska vlada gazi osnovne europske principe.

Nakon udara aktualne radikalne i konzervativne vlasti na neovisnost Ustavnog suda čeka se reakcija Unije. Politički anlitičar Žarko Puhovski smatra da će se za sada sve svesti samo na čista upozorenja.

"Pitanje je hoće li ovaj proces ići ili neće. EU nema snage za ozbiljniji pritisak na Poljsku jer je previše fokusirana na unutarnje probleme i posljedice migrantske krize. Mislim da će za sada sve ostati samo na upozorenjima, a oštrija reakcija može se očekivati samo ako dođe do serije uhićenja ljudi koji drugačije misle", smatra Puhovski.

Kao i luksemburški ministar vanjskih poslova, i Puhovski smatra da se sad može očekivati da drugi sudovi, ali i institucije počnu gubiti svoju neovisnost.

- To je kao vrsta raka koja se širi institucijama - slikovit je politički analitičar.

Njegov kolega Davor Genero smatra da cijela priča može imati ozbiljne posljedice za Poljsku koja se počela poigravati temeljnim principima EU. 

Podsjetio je da Unija na raspolaganju ima “amsterdamske mehanizme” u slučaju sustavnog kršenja vladavine prava. Naveo je kako nije isključeno da se oni u ovom slučaju pokrenu.

Njihovo aktiviranje za Poljsku bi u konačnici značilo isključivanje iz procesa donošenja odluka, no do tada predstoji nekoliko faza koje se uglavno svode na pritiske. “Amsterdamski mehanizmi” u Europskoj uniji pokreću se vrlo rijetko.

"Pitanje je u kojoj fazi će sadašnja poljska administracija shvatiti da se mora ponašati sukladno standardima koji su predviđeni predpristupnim ugovorom", rekao je analitičar Genero.

Smatra da se poljska praksa teško može preliti na ostale članice Europske unije.

"Ne vjerujem u to. Smatram da će pritisak EU na Poljsku biti dovoljno snažan i da će svima biti jasno da se to ne smije raditi", kaže Genero.

Pojedini komentatori uvjereni su da nema prave opasnosti za demokratske standarde i ljudska prava u Poljskoj niti se, kažu, dogodio državni udar, pa nema ni opasnosti od građanskog rata. 

Kao argument za to navode da i prethodna vlast nije zakonito imenovala suce ustavnog suda krajem mandata, a nije to učinila ni nova. 

Ključ je, ocjenjuju, u tome što se pobjeda nacionalističke euroskeptične desnice u Poljskoj i ponašanje pravaša ocjenjuje opasnom za koheziju EU, slično kao i pobjeda Syrize u Grčkoj. 

No podsjećaju da je Alexis Tsipras morao odustati od radikalne politike te da će to vjerojatno morati učiniti i Poljska koja gospodarski rast može zahvaliti europskim fondovima.

Radikalno nacionalistička stranka Jaroslawa Kaczynskog na vlast je došla nakon osmogodišnje vladavine proeuropske Građanske platforme, koja je upravljala prosječnim gospodarskim rastom od četiri posto godišnje.

Konzervativna i euroskeptična stranka, na čijem je čelu Jaroslaw Kaczynski, brat poginulog bivšeg predsjednika Lecha Kaczynskog, skeptična je prema EU, zagovaratelj snažnih veza s NATO-om i oštrog nastupa prema Moskvi. 

U kampanji su obećali više novca za pomoć siromašnima, a najavili su i da će banke podvrgnuti novim porezima. 

Poljski konzervativci protive se dolasku izbjeglica s Bliskog istoka u Poljsku, a argument za te teze im je da bi “došljaci druge vjere mogli predstavljati prijetnju poljskom katoličkom svjetonazoru i vrijednostima”.