Procjena je da će ovim modelom korisniku kredita biti omogućena pomoć u otplati 6,66 posto ukupnog stambenog kredita. U državnom proračunu osigurano je 17,5 milijuna kuna za ovu godinu. Istodobno će od PDV-a i poreza na nekretnine državni proračun ostvariti prihod od 95 milijuna kuna od prodaje i gradnje tih stanova i kuća. Pomalo su to nevjerojatni detalji iz novog zakona o subvencioniranju kupnje stanova za mlade koji je predložio HDZ-ov ministar graditeljstva Lovro Kuščević. 

Država je izračunala da će odmah dobiti više novca nego što će potrošiti na subvencije. Kupnja stanova će inače biti subvencionirana samo za oko tisuću najbržih sretnika. Oni će moći kupiti stan ili graditi kuću do 1500 eura po kvadratu. Država će im četiri godine plaćati pola rate kredita, ali ako ukupna vrijednost nekretnine ne prelazi 100.000 eura.

Potez ministra Kuščevića je inače dočekan s odobrenjem u javnosti, ali teško da će ispuniti u potpunosti svrhu koju je propisao zakon. Vlada upravo ovim zakonom, subvencioniranjem 1000 mladih do 45 godina koji kupuju prvu nekretninu, želi potaći i demografiju, ali i ostanak mladih u Hrvatskoj. Zato su u zakonu upozorili da se broj iseljenih povećava iz godine u godinu, a istodobno pada broj novorođenih. Demografi su već upozorili da se taj problem ne rješava subvencijom kupnje tisuću stanova, ali postoji još jedan potez kojim je Vlada otežala život mladima. Dakle, osim što će odmah zaraditi na prodaji stanova i kuća koje subvencioniraju barem isti iznos koji će kroz četiri godine dati, od ove godine je ukinuta olakšica na kupnju prve nekretnine. 

Do 2017. svi mladi koji su kupovali prvi krov nad glavom nisu morali platiti pet posto poreza. Sad svi, pa i ovi kojima Vlada subvencionira stanove, moraju platiti četiri posto poreza na nekretnine. Na 100.000 eura moraju dakle dati četiri tisuće eura poreza koji dosad nisu morali plaćati. Država je taj novac velikodušno prepustila gradovima i općinama, no onome tko kupuje prvu nekretninu tako je svejedno gdje će novac završiti ako mu je država u startu povećala cijenu nekretnine za četiri posto. Zanimljivo, kod ovih subvencioniranih kredita je i da banke osiguravaju povoljnu kamatu od 3,75 posto samo prve četiri godine, dok država subvencionira. Nakon toga kamate mogu porasti sljedeće dvije godine deset posto. Ostale godine banka određuje kamate koje ona želi.