EK potpisala: 357 milijuna eura za Pelješki most

Grgo Jelavić/PIXSELL
To je 85 posto ukupne cijene i mosta i tunela i cesta oko mosta, sve će biti gotovo do 2022. godine
Vidi originalni članak

Europska komisija dodijelila je 357 milijuna eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio Hrvatske s ostatkom zemlje. Odluku o prihvaćanju financiranja projekta potpisale povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. U izgradnji Pelješkog mosta EU će financijski sudjelovati s 85 posto ukupne cijene projekta.

"Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje", izjavila je povjerenica Corina Cretu. Projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" predviđa izgradnju novog mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu.

Njime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olakšati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a bez PDV riječ je o iznosu od 420 milijuna eura, od čega EU sufinancira 85 posto. Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometara te će imati četiri prometna traka.

Ove godine Opet se gradi Pelješki most: Vlada sprema 2 milijarde kuna ulaganja

EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona duljine 8 kilometara i radove na poboljšanju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022. Komisija navodi da će most više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i da će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.

Studija izvedivosti, koju je pripremila Hrvatska, analizirala je moguće opcije za povezivanje dva dijela zemlje, a najpoželjnijom opcijom proglašena je izgradnja mosta.

Ostale razmatrane opcije bili su izgradnja koridora kroz BiH, povezivanje trajektnom linijom i gradnja tunela. Prije nego što ga je Komisija odobrila, neovisni su stručnjaci u okviru Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) pomno ispitali izvedivost i isplativost projekta. Projekt je pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, navodi Komisija.

Posjeti Express