Nekada svojevrsni (ostarjeli) pulen i savjetnik Donalda Trumpa, a kasnije odbačen od Bijele kuće alt-desničar, nativist i - neki bi rekli fašist Steve Bannon - bacio je svoje oko, otvoreno se već dugo priča - na Europu. Njegov je plan, kao privatnog građanina, da sa svojih 50 milijuna dolara financira kampanju čiji bi krajnji rezultat bio rastakanje EU i uzdizanje populističkih i nativističkih stranaka.

Europa, izgleda, radi svojih zakona, nije tako lak zalogaj kako si je Bannon i njegov "The Movement" zamislio. Njegovi su glavni saveznici (osim Brexitera, a tamo je cilj postignut) alt-desni Belgijanac Mischaël Modrikamen, te talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Bannon je nedavno na sastanku priznao, donosi Guardian, kako bi većina njegovih planova, napora i mehanizama za priljev novca bila - ilegalna u većini od 13 europskih država na koje cilja.

"Ne slažem se da nas svugdje blokiraju zakoni, mislim da ima više fleksibilnosti no što se čini, ali nema šanse da bi ikada prekršili zakon", kaže Bannon za Guardian.

Treba imati na umu da uslijed Muellerove istrage i niza skandala Europa se, kao i veliki dio svijeta, apsolutno grozi ideje uplitanja stranaca u izbore, nacionalne ili one za EU Parlament (na koje Bannon prve cilja).

"To što ja radim je jako različito od Rusije, Kineza ili drugih ljudi koji pokušavaju uspostaviti utjecaj jer ja djelujem u svojstvu privatne osobe. Nisam povezan niti s Republikancima, a još manje s Bijelom kućom", kaže Bannon.

Jedan je milijun dolara ovog nekadašnjeg investicijskog bankara već otišlo na ankete za targetirane skupine. Takvi profesionalni servisi, piše Guardian, imaju monetarnu vrijednost i ako dolaze iz stranih izvora, zabranjeni su u Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Finskoj, a u Njemačkoj i Austriji moraju se pribrojati vrlo limitiranoj cifri koju stranke mogu primiti od stranog donora.

Kada izbori završe u svibnju 2019. godine, na projekt će se, kaže Bannon, potrošiti između pet milijuna i 15 milijun dolara. Nema drugih osoba ili organizacija za koje se zna da potiču ovaj projekt iako ih Bannon rado spominje. Kada ga se pitalo ima li među njima Rusa on mudro odgovara "Sve će biti Europljani, Europljani i ja".

Nakon puno apokaliptičnih najava suradnju s Bannonom odbile su Švedske stranke, kao i Danske, Finske, Austrijske, Poljske, Češke i Njemačke. One koji su preostali Bannon u Briselu mora uvjeriti kako ne riskiraju mogućnost sankcija ako im on pomaže.

To rastužuje već spomenutog političara Modrikamena koji kaže kako bi jako volio "dobrog kuma i dobrog mecenu" ali to brani belgijski izborni zakon. Sličan će zakon uskoro biti donesen i u Italiji gdje je situacija do sada po tom pitanju bila najmanje jasna.

Većina ostalih ili ima jasno propisane (visoke) sankcije ili je dopuštena tako mizerno mala suma donacije da neće značiti baš ništa.

Bannon se, kaže, ne predaje i kreće od jedne jedine države gdje ga ne zauzdavaju izborni zakoni o donacijama, a to je Nizozemska, gdje anti-islamistički Geert Wilders jedva čeka njegovu pomoć. Italija i Mađarska bi možda pristupile projektu kada bi zakonski mogle (ali niti one nisu do kraja oduševljene petljanjem izvana), a čak je i Marie Le Pen vrlo ambivalentna (i da nema zakona koji onemogućuju Bannonovo financiranje).

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li pružiti šape i prema Hrvatskoj, jer kako je nedavno i sam Ivan Pernar iz Živog zida rekao, i oni su imali neke kontakte s njegovim ljudima. Živi zid idealan je 'kandidat' za Steve Bannona i njegov opasni populistički pokret - mladi, desni populisti, nezreli, ali izrazito opasni.