Emmanuel Macron, socijalni liberal s vizijom europske integracije, velikom većinom glasova izabran je u nedjelju za predsjednika Francuske, pobijedivši krajnju desničarku Marine Le Pen koja je prijetila da će izvesti zemlju iz Europske unije.

Premoćna pobjeda 39-godišnjeg bivšeg bankara iz Amiensa donijela je veliko olakšanje za francuske partnere u Europskoj uniji koji su strahovali od još jedne pobjede populizma nakon glasovanja o izlasku Velike Britanije iz EU-a i trijumfa Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Nakon što su prebrojani svi glasovi drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora, Macron je osvojio 66,06 posto, prema 33,94 posto za Le Pen - što je znatno veća prednost od 20-tak posto koliko su predviđale predizborne ankete.

Ipak, to je rekordan rezultat za krajnje desnu protuimigrantsku Nacionalnu frontu, i pokazuje dubinu podjela u francuskom društvu s kojima će se suočiti Macron tijekom svog petogodišnjeg predsjedničkog mandata.

Čestitke iz Europe i svijeta

Premoćnu Macronovu pobjedu pozdravili su ubrzo nakon objave rezultata europski čelnici - njemačka kancelarka Angela Merkel "toplo" mu je čestitala na pobjedi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u čestitci na Twitteru objavio je da je "sretan što su Francuzi izabrali europsku budućnost", a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je zadovoljstvo što su se Francuzi odlučili za "slobodu, jednakost i bratstvo".

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izrazio je zadovoljstvo zbog Macronove pobjede ocijenivši da će Francuska tako ostati "u srcu Europe", a "srdačne čestitke" Macronu uputila je i britanska premijerka Theresa May.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je pobjeda Macrona "dobra za Francusku, Europu i Hrvatsku", ali je i upozorio kako francuski predsjednički izbori pokazuju trend porasta populističkih stranaka te da je taj trend vidljiv i u Hrvatskoj. Po Plenkovićevim riječima, izvjesno je kako rezultati ovih predsjedničkih izbora u Francuskoj neće biti kao oni 2002. kada je Jacques Chirac pobijedio omjerom 80:20 posto svog protukandidata Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje Macronove protukandidatkinje Marine Le Pen.

"To je pitanje o kojem svi moramo voditi računa kako bismo odgovorno tražili rješenja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razni," rekao je Plenković. Ovi izbori u Francuskoj, smatra on, simboliziraju trend koji postoji u brojnim europskim zemljama ali i šire a to je rast populističkih stranaka.

Čestitke Macronu na pobjedi uputio je i američki predsjednik Donald Trump. "Čestitke Emmanuelu Macronu na današnjoj velikoj pobjedi u izboru za novog francuskog predsjednika", napisao je na Twitteru republikanski predsjednik. "Jedva čekam surađivati s njim!", poručio je Trump. Bijela kuća objavila je kako želi surađivati s novim predsjednikom i nastaviti "usku suradnju s francuskom vladom".

Macron želi dobar rezultat svoje stranke na izborima u lipnju 

Macron je nakon objave rezultata najavio da želi ujediniti zemlju i prevladati podjele, a na proslavi pobjede ispred pariškog muzeja Louvre pred više tisuća svojih pristaša poručio je da želi ostvariti pobjedu i na parlamentarnim izborima u lipnju kako bi mogao provesti svoju politiku. Uz zvuke himne EU-a, Beethovenove Ode radosti, Macron je svoje pristaše i sve koji su glasali za njega upozorio da će ih ponovno trebati na lipanjskim izborima, kada će biti potrebno osvojiti "čvrstu većinu" nužnu za bilo kakav stvarni zaokret.

"Imamo ogroman zadatak razviti stvarnu, čvrstu većinu, većinu za promjene kakve Francuska želi i zaslužuje. To je ono što od vas za šest tjedana očekujem", poručio je 39-godišnji Macron biračima, upozorivši kako će ih "trebati opet i opet". "Danas je okrenuta nova stranica naše duge povijesti. Želim da ta stranica bude stranica nade i obnovljenog povjerenja", naglasio je Macron.

"Borit ću se protiv podjela koje nas potkopavaju", rekao je Macron, naglasivši da će raditi na "ponovnoj izgradnji veza između Europe i ljudi koji ju čine, između Europe i njezinih građana".

Također je rekao da razumije osjećaj "bijesa, bespomoćnosti" koji je naveo brojne francuske birače da daju svoj glas Macronovoj suparnici u drugom izbornom krugu desničarki Marine Le Pen. "Učinit ću sve što mogu kako bi u pet godina (kao predsjednik) osigurao da više nema razloga da se glasa za ekstremiste", rekao je Macron.

Parlamentarni izbori raspisani su za 11. i 18. lipnja.

Macron, bivši ministar u vladi predsjednika Francoisa Hollandea, nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napustio je Socijalističku stranku i osnovao svoju stranku En Marche! (Naprijed!) i kao neovisni kandidat centra uspio pobijediti u predsjedničkoj utrci. Sada se nada da će njegova pobjeda donijeti dodatni impuls njegovoj stranci, i čini se da te nade nisu bez osnova.

Dvije odvojene ankete čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, pokazale su da će u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u lipnju najviše glasova osvojiti Macronova stranka i njezini politički partneri. U prvom krugu izbora za donji dom parlamenta 11. lipnja za Macronovu stranku En Marche! ili za njegove saveznike, centrističku stranku Modem, glasovat će 26 posto ispitanika, pokazala je anketa tvrtke Harris Interactive.

Ekstremno desničarska Nacionalna fronta osvojit će 22 posto glasova, koliko i konzervativni Republikanci i njihov partner UDI. Radikalna ljevičarska stranka Nepokorena Francuska Jean-Luca Melenchona dobit će 13 posto glasova, a Socijalisti osam posto, pokazuju rezultati ankete provedene u nedjelju nakon što je centrist Macron izabran za novog predsjednika Francuske.

Odvojena anketa koju je provela tvrtka Kantar Sofres pokazala je da će En Marche!/Modem osvojiti 24 posto glasova, Republikanci i UDI 22 posto, a Nacionalna fronta 21 posto, dok su projekcije za Nepokorenu Francusku 15 posto a za Socijaliste devet posto.

Ipak, rekordnih 3,8 milijuna praznih odnosno neispravnih glasačkih listića pokazalo je da mnogi birači nisu bili zadovoljni izborom između liberalnog kandidata centra i krajnje desničarke.

Le Pen ne odustaje

Kandidatkinja francuske krajnje desnice Le Pen najavila je u nedjelju navečer, nakon što je priznala izborni poraz, da će osnovati novi domoljubni pokret koji će sudjelovati na parlamentarnim izborima u lipnju.

Le Pen je čestitala Macronu, naglasivši da je njezina Nacionalna fronta postigla povijesni rezultat i da je to samo početak. "Nacionalna fronta se mora duboko obnoviti kako bi uhvatila povijesnu priliku i ispunila očekivanja francuskog naroda" rekla je. "Predložit ću početak te duboke transformacije našeg pokreta kako bi stvorila novu političku snagu", kazala je.

Zamjenik Marine Le Pen, Florian Philippot kazao je da nova stranka neće nositi ime Nacionalna fronta.

Otac Marine Le Pen, bivši predsjednik stranke koji je 2002. bio u drugom krugu izbora, kazao je da je jedan od glavnih razloga poraza njegove kćeri na predsjedničkim izborima upravo Philippot, ali i njezina stajališta o Europi i euru.

Emmanuel Macron - najmlađi francuski čelnik nakon Napoleona

Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, pobjedom na predsjedničkim izborima u nedjelju postao je najmlađi šef francuske države od Napoleona.

Macron je socijalni liberal, protržišno i proeuropski orijentiran i nudi viziju osnažene, kompetitivne francuske ekonomije, otvorene svijetu. Za sebe kaže da nije ni lijevo niti desno, a dužnost u Elizejskoj palači osvojio je usprotivivši se političkoj eliti iako je i sam iz nje potekao.

Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu, činilo se da je Macronu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta. Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i kao politički autsajder, neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.

Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. "Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa", govorio je tada Francois Fillon.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.

Osjećajući nezadovoljstvo 'statusom quo u zemlji', najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva. "Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi", rekao je pristašama na skupu u Pauu. "A ja to znam jer sam bio njezin dio".

Macron je diplomirao na elitnom pariškom institutu političkih znanosti, a zatim magistrirao filozofiju. Školovanje je nastavio na Ecole Nationale d'Administration (ENA, Nacionalna škola za administraciju) na kojoj se obučavaju vodeći francuski birokrati.

U ministarstvu gospodarstva je četiri godine radio kao inspektor (2004.-2008.), a potom iduće četiri proveo u Rothschildovoj banci.

Još kao ministar počeo je kritizirati 'svete krave' francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza. Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja. Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Francois Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.

Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.

Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema 'glossy' časopisa.