Britanski i europski vojnici koji bi nakon eventualnog prekida vatre bili raspoređeni u Ukrajini kao dio međunarodnih stabilizacijskih snaga imali bi pravo otvoriti vatru na ruske snage ako budu napadnuti. Riječ je o jednom od najosjetljivijih dijelova vojnog plana koji pripremaju Velika Britanija, Francuska i njihovi europski saveznici, a čiji je cilj osigurati mir u Ukrajini bez izravnog oslanjanja na Sjedinjene Američke Države. Kako otkriva britanski The Guardian, europski vojni planeri pripremaju snage koje bi bile gotovo isključivo sastavljene od europskih vojnika, dok bi američka vojna i tehnološka potpora bila minimalna ili je uopće ne bi bilo. To uključuje i izbjegavanje ovisnosti o sustavima poput Starlinka, satelitske komunikacijske mreže Elona Muska, koja je tijekom rata postala važna za ukrajinske vojne operacije. Zapadni dužnosnici potvrdili su da bi buduće stabilizacijske snage imale pravo odgovoriti na ruske napade, ali naglašavaju da bi njihovo djelovanje bilo isključivo obrambene prirode.

- Jasno je da ćemo zaštititi svoje snage od bilo kakve agresije - poručio je jedan dužnosnik upoznat s planovima.

Takva pravila otvaraju iznimno osjetljivo pitanje: što bi se dogodilo kada bi ruski dron napao britanske ili francuske vojnike, a oni odgovorili vatrom? Premda bi takav odgovor bio čin samoobrane, mogao bi izazvati novu krizu između Moskve i europskih država.

Velika vojna vježba u Poljskoj

Detalji planova pojavili su se uoči velike međunarodne vojne vježbe pod nazivom Koalicja, koja će se tijekom studenoga održati u Poljskoj. Cilj je provjeriti koliko brzo europske vojske mogu mobilizirati i rasporediti multinacionalne snage na ukrajinskom teritoriju ako rat završi dogovorenim prekidom vatre. U vježbi će sudjelovati 2800 vojnika, mornara i pripadnika ratnog zrakoplovstva iz 11 država. Francuska će poslati 1500 pripadnika svoje 1. divizije, dok će Velika Britanija sudjelovati s 300 vojnika iz 7. lake mehanizirane brigade. Uz njih će sudjelovati Poljska, Njemačka, Belgija, Estonija, Litva, Nizozemska, Španjolska, Švedska i Turska. Vježba bi trebala pokazati mogu li europske vojske djelovati kao jedinstvena multinacionalna sila, uskladiti zapovijedanje i logistiku te dovoljno brzo reagirati na razvoj događaja na terenu.

NOVA JALTA Putin želi s Trumpom i Xijem odlučiti o Ukrajini. Zelenski nije pozvan!

Britanski general-pukovnik Tom Bateman, zapovjednik budućih snaga, objasnio je da su Velika Britanija, Francuska i ostali europski partneri predani pružanju čvrstih i obvezujućih sigurnosnih jamstava Ukrajini nakon završetka neprijateljstava. Prema njegovim riječima, cilj vježbe jest pokazati vojnu spremnost, sposobnost brzog raspoređivanja i učinkovitog zajedničkog djelovanja. Planovi se razvijaju više od godinu dana, a sada se prvi put provjeravaju u ovakvom multinacionalnom formatu. Ipak, raspoređivanje europskih vojnika u Ukrajinu još nije dogovoreno. Cijeli projekt ovisi o postizanju prekida vatre, dok aktualni mirovni napori zasad nisu donijeli značajniji napredak.

Operacija bez Amerikanca

Jedna od najvažnijih značajki buduće misije jest činjenica da ona ne bi bila operacija NATO-a. General Bateman posebno je naglasio da bi multinacionalne snage djelovale izvan formalne strukture zapadnog vojnog saveza. Time bi se izbjeglo izravno uključivanje NATO-a kao organizacije, iako bi u operaciji sudjelovale brojne njegove članice. To je važno i zbog političkih odnosa s Washingtonom. Američki predsjednik Donald Trump već je poručio da Sjedinjene Države neće slati svoje vojnike u mirovnu misiju u Ukrajini, čak ni ako bude postignut trajan prekid vatre. Zbog toga europski vojni planeri nastoje osigurati da buduće snage mogu funkcionirati bez ključnih američkih sustava.

'TEORIJA POBJEDE' NATO otkrio kako slomiti Ruse: Na meti su Sankt Peterburg i Kalinjingrad

Posebna pozornost posvećena je komunikacijama. Starlink je tijekom rata postao jedan od najvažnijih sustava za održavanje veza na bojištu, ali i za upravljanje bespilotnim letjelicama. Njegova dostupnost može znatno utjecati na izvođenje vojnih operacija. Britanski dužnosnici sada tvrde da se europska misija neće oslanjati na američku tehnologiju.

- Ne ovisimo o američkim sustavima - rekao je jedan od dužnosnika na pitanje bi li multinacionalne snage koristile Starlink.

Takav pristup dolazi u trenutku sve izraženije zabrinutosti europskih saveznika zbog pouzdanosti američke vojne potpore. Guardian podsjeća da su Sjedinjene Države prošlog mjeseca iznenada ograničile ukrajinsko korištenje vojne inačice Starlinka, poznate kao Starshield. Ograničenje je trajalo približno deset dana i utjecalo je na operacije ukrajinskih bespilotnih letjelica srednjeg dometa. Taj incident dodatno je upozorio europske vojne planere na rizike oslanjanja na tehnologiju čija dostupnost može ovisiti o političkim odlukama Washingtona.

Što ako Rusi napadnu europske vojnike?

Najosjetljiviji dio planirane misije odnosi se na pravila uporabe sile. Europske stabilizacijske snage ne bi trebale biti raspoređene neposredno uz crtu bojišnice. Njihova bi zadaća bila pružanje sigurnosnih jamstava, pomoć u stabilizaciji zemlje i obnova ukrajinskih vojnih sposobnosti nakon završetka rata. No čak ni raspoređivanje daleko od fronte ne bi značilo potpunu sigurnost. Rusija je tijekom rata pokazala sposobnost napadanja ciljeva duboko u ukrajinskom teritoriju bespilotnim letjelicama i projektilima. U slučaju da takvi napadi budu usmjereni na područja u kojima se nalaze europski vojnici, oni bi imali pravo odgovoriti.

To uključuje i samoobranu od ruskih dronova. Guardian upozorava da bi takva situacija mogla izazvati nepredvidivu reakciju Moskve. Iako je samoobrana standardno pravo vojnih snaga, način na koji se ono primjenjuje može biti predmet političkih i vojnih sporova. Pritom postoji povijesni razlog za oprez. Tijekom razdoblja od 2014. do početka ruske invazije punog opsega 2022. godine, primirja i dogovori o prekidu vatre na istoku Ukrajine često su bili kršeni. Zato europski planeri ne polaze od pretpostavke da će eventualni novi sporazum automatski zaustaviti sve napade. Rizik je u tome što bi čak i ograničeni incident mogao dovesti do izravne razmjene vatre između ruskih i zapadnoeuropskih vojnika.

Europski borbeni zrakoplovi čuvali bi ukrajinske aerodrome

Planirana misija ne bi bila ograničena samo na kopnene postrojbe. Prema informacijama koje prenosi Guardian, europski borbeni zrakoplovi trebali bi sudjelovati u patroliranju ukrajinskim zračnim prostorom, s ciljem stvaranja sigurnosnih uvjeta za ponovno otvaranje civilnih zračnih luka. Ukrajinski komercijalni zračni promet praktički je zaustavljen od početka ruske invazije 2022. godine. Njegova obnova bila bi važan korak prema normalizaciji života i gospodarskom oporavku zemlje, ali bi zahtijevala pouzdanu zaštitu od mogućih napada. Europske zemlje zato razmatraju mogućnost zračnih patrola koje bi pomogle osigurati uvjete za povratak putničkih i teretnih zrakoplova.

Drugi važan dio plana odnosi se na Crno more. Turska bi trebala predvoditi operaciju uklanjanja morskih mina kako bi se ponovno omogućila sigurnija plovidba i olakšao izvoz ukrajinskih žitarica te druga pomorska trgovina. Za Ukrajinu bi ponovno uspostavljanje sigurnih pomorskih pravaca imalo veliko gospodarsko značenje. Crnomorske luke ključne su za izvoz poljoprivrednih proizvoda, a ratna opasnost godinama otežava njihovo funkcioniranje. Uz osiguravanje prostora i prometnih pravaca, međunarodne snage trebale bi pomoći i u obnovi ukrajinske vojske. General Bateman naglasio je da bi jačanje ukrajinskih vojnih sposobnosti bilo jedna od njihovih najvažnijih zadaća.

Mirovni planovi postoje, ali rat ne prestaje

Unatoč intenzivnim pripremama, mogućnost stvarnog raspoređivanja europskih vojnika i dalje je neizvjesna. Novi diplomatski napori pokrenuti tijekom jeseni nisu donijeli značajniji pomak prema završetku rata. Sjedinjene Države nastavile su pokušavati posredovati između Moskve i Kijeva, a tijekom studenoga planirani su novi trilateralni razgovori. Istodobno, Rusija i Ukrajina nastavile su napade na međusobnu energetsku infrastrukturu. Dodatnu zabrinutost izazvali su kibernetički napadi zabilježeni početkom tjedna. U nedjelju i ponedjeljak kompromitirane su aplikacije za upozoravanje na zračne napade u Ukrajini i Rusiji. Ukrajinska aplikacija nakratko je slala lažne uzbune o nuklearnim i kemijskim prijetnjama te uličnim borbama. Incident je pokazao koliko su sigurnosni i komunikacijski sustavi ranjivi čak i dok se vode pregovori o mogućem završetku neprijateljstava.