Iako stranke dobivaju milijune iz državnih i lokalnih proračuna, izvanredni izbori ipak će im predstavljati trošak koji će teško podnijeti. Pogotovo ako ne ostvare dobar uspjeh pa ne dobiju novac nazad. Nedavno otkrivene tajne pozajmice HDZ-u pokazuju da je ta stranka hodala na rubu bankrota iako to nikad nisu javno priznavali. U vrijeme Ive Sanadera i njegove čuvene uzrečice da se izbori dobivaju s jednom trećinom novca iznad stola i dvije ispod stola, problema s novcem nije bilo. HDZ je trošio i po 24 milijuna kuna za izbore, barem ono što su javno prijavljivali. Kasnije je financiranje završilo na sudu i još traje jer se novac izvlačio i iz državnih tvrtki. HDZ danas je u potpuno drugačijoj situaciji.

Duguje preko 12 milijuna kuna glavnice bankama i privatnim tvrtkama. A nova kampanja je pred vratima. Lani je HDZ potrošio oko 15 milijuna kuna u kampanji, a sad će morati biti skromniji. Kako saznajemo, upravo pregovaraju o novom kreditu koji bi digli kod banke. Andrej Plenković kao novi čelnik želi imati čiste situacije i ne ponoviti grijehe Tomislava Karamarka i Milijana Brkića. Kredit će se vjerojatno uzeti i za kampanju i za vraćanje starih dospjelih dugova, a iako zasad ne žele potvrditi iznos, on bi trebao biti višemilijunski. HDZ bez kamata u ovom trenutku duguje Prvom plinarskom društvu 4,2 milijuna kuna, koje treba hitno platiti. Vlasnik Pavao Vujnovac zatražio je povrat novca.

Još 200.000 kuna duguju i građevinskoj tvrtki Viadukt. Najveći kredit, od skoro osam milijuna kuna, još je ostao Zagrebačkoj banci, a rate neumoljivo stižu. HDZ se od 2013., kad im je blokirana i imovina, zaduživao i kod privatnih tvrtki skuplje nego kod banaka, primjerice PPD-u i Viaduktu je plaćao kamatu od 7,5 posto, a kod banaka je uspio dobivati po 5,5 posto, ali one očito više nisu htjele financirati stranku. Ivica Mlinarević, nekdašnji član uprave Hrvatskih autocesta za građenje, rekao je da je upravo on sredio pozajmice od PPD-a. No u njegovu dobu Viadukt je bio jedan od većih građevinara koji je radio s HAC-om, pa i te pozajmice otvaraju sumnju.

"Kontaktirali smo Državno izborno povjerenstvo i ono nam je reklo da nema problema s pozajmicama od PPD-a", izjavio je Mlinarević. HDZ je očito imao i druge, skrivene izvore prihoda. Izborno povjerenstvo sad istražuje je li zakonito financiranje preko zaklade Nova pokoljenja, koja je donirala novac HDZ-ovoj zakladi, a onda oni plaćali i izradu izbornih programa kod njemačkog instituta IFO. Navodno je oko pet milijuna donacija ušlo na taj način, a zakonom je zabranjeno financiranje preko zaklada. Problem je i što se radi o ruskom novcu jer je zakladu Nova pokoljenja osnovala Oksana Dvinski, koja vodi ruske tvrtke u Hrvatskoj i koje očito financiraju zakladu. Plenković i njegov prvi suradnik Davor Ivo Stier jasno su poručili da takav novac više ne žele jer Hrvatska pripada euroatlantskom savezu.

HDZ je zbog svoje prošlosti najviše pod lupom financiranja stranaka, ali oni nisu jedini koji su uzimali pozajmice od privatnih tvrtki. Iz Mosta nam je službeno odgovoreno da su i oni za prošlu kampanju uzeli dvije pozajmice od privatnih tvrtki. Zanimljivo da su im obje dali članovi koji više nisu s njima. Prvu pozajmicu im je dala tvrtka Armus Mije Prgometa, brata Drage Prgometa, koji je nosio listu Mosta u Zagrebu. Mijo Prgomet označen je u medijima kao glavni čovjek koji je sredio jeftino iznajmljivanje apartmana Hrvatskih šuma tvrtki Krula. Propitivalo se i kako je dobio poslove od Hrvatske elektroprivrede, a unatoč i prijavama DORH-u, istražitelji dosad nisu pokrenuli nikakvu istragu.

Druga tvrtka od koje je Most posuđivao je Mega KOPParketni centar Brune Iljkića. Taj poduzetnik se drži podalje od svjetla refletkora iako je bio član Nacionalnog vijeća Mosta i član udruge Promijenimo Hrvatsku. Svi članovi te udruge na čelu s Ivanom Lovrinovićem su se odcijepili od Mosta. U Mostu kažu da su pozajmice vratili i ne planiraju se zaduživati za ovu kampanju. SDP je prije par godina prozivao HDZ da ne objavljuju detaljna financijska izvješća, ali javnosti su odbili dati podatke kod koga su se zadužili i pod kojim uvjetima. Samo su poručili da oni nemaju pozajmice od privatnih tvrtki nego ih uzimaju kod banaka.

Prema financijskim izvješćima, na kraju prošle godine imali su obveze od čak 25,5 milijuna kuna. SDP inače diže kredite pred svaku kampanju, a vjerojatno su dio i vratili ove godine kad su sjeli milijuni iz proračuna. Međutim, nevjerojatno je da odbijaju dati detaljnije podatke javnosti. Zanimljiva financijera ima i HNS. Zadnje dvije godine im po pola milijuna kuna posudio njihov glavni tajnik Srećko Ferenčak, pa onda to kasnije vraćaju. Ta stranka ima i kredit od tri milijuna kuna kod Erste banke s kamatom od 6,3 posto odgovorili su nam. U ovoj kampnji će nedostajati novca. Stranke baš zato moraju prijaviti i sve pozajmice kako bi se znalo tko su im financijeri nakon izbora u rujnu.