Sukob Mosta i HDZ-a oko koncepta vladanja i upravljanja državom neće biti manji ni kad zaživi nova vlada. Dvije se strane, naime, nepomirljivo razilaze u ključnoj gospodarskoj stvari – investicijama.

Spor je kulminirao odlaskom Tihomira Oreškovića u Kitzbühel na zatvoreni redoviti godišnji skup grupe financijera, a zapravo miting vlasnika Zagrebačke banke. Orešković nije vidio ništa sporno u sastanku s financijašima, dapače, ocijenio je to kao veliki iskorak u dosadašnjoj praksi političara.

Prodika drugorazrednih činovnika strane banke

Ivan Lovrinović, strateg Mosta čije ekonomske smjernice već tjednima mnogi osporavaju, žestoko je na sve reagirao putem Facebooka.

- Drugorazredni činovnik jedne strane banke u udarnim terminima HRT-a dobiva priliku da se izravno miješa u našu unutrašnju politiku i monetarni sustav. Neviđeno i nedopustivo! Cilj je da me se marginalizira i proglasi opasnim tipom koji želi svojim neznanjem destabilizirati za njih savršeni sustav koji im je čitavo vrijeme jamčio stabilne zarade i neodgovornost u poslovanju, poput problema ‘švicarac’ - napisao je Lovrinović, koji je tim putem pokušao opravdati i svoju ideju da bi dosadašnje uplate u drugi mirovinski stup trebalo “zamrznuti”.

One bi, prema toj Lovrinovićevoj ideji, ostale na privatnim računima građana, ali bi se buduće uplate (koje iznose oko 5,5 milijardi kuna godišnje) trebale uplaćivati u državni proračun, odnosno prvi mirovinski stup solidarnosti.

Orešković, pak, ima drugačije viđenje uloge mirovinskih fondova. On smatra da bi mirovinski fondovi koji upravljaju novcem štediša trebali tu štednju plasirati u strateške investicijske projekte!

- Utopijske ideje članova Mosta su potpuno nerealne i oni ne razumiju elementarnu stvar – kojim točno novcem misle provesti reforme? Ti se ljudi nisu makli dalje od svojih općina. Da bi se išta napravilo, treba pokrenuti investicije koje će iznjedriti novce. Državna poduzeća treba maksimalno potaknuti na dobit, rasteretiti ih da tu istu dobit mogu reinvestirati u druge projekte - pojašnjava nam član predsjedništva HDZ-a.

Cjelokupna gospodarska filozofija HDZ-a temelji se na “ekspeditivnoj ulagačkoj politici”. U dva mandata na razne projekte misle potrošiti 42 milijarde eura! Samo u segmentu prometnih projekata planiraju investicije od 15 milijardi eura. U HDZ-u tvrde da će to generirati novih 180.000 radnih mjesta. A kojim će novcem to oni učiniti, pitali smo jednog od njih...

MOST: Hrvatska opet štiti krupni kapital i bankare

- Program se temelji na sredstvima EU, zaduženjima po povoljnim kamatama i investiranju države u projekte koji su od strateške važnosti – rekao nam je visoki dužnosnik HDZ-a.

U HDZ-u u daljnjem zaduživanju ne vide ništa sporno, čak je i Karamarko neki dan na televiziji rekao da će se zaduživati “po povoljnim kamatama”.

U Mostu su uvjereni, barem Lovrinović i njemu skloni, da je to loše za Hrvatsku jer se time opet štiti krupni kapital i bankarski interesi na štetu građana. Ono još gore jest očita činjenica da ni nova vlada nema plan za smanjivanje javnog duga.

Čak su nam i u Ministarstvu financija priznali da se ni oni ni njihovi prethodnici nisu sustavno bavili javnim dugom i njegovim upravljanjem, a to je izuzetno važan čimbenik za stabilnost države i održive financije.

Milanovićeva vlada je povećala dug za golemih 80 milijardi kuna. Hrvatska jednostavno nema višak u proračunu kojim bi otplaćivala te dugove. Ona se mora iznova i iznova zaduživati zbog proračunskog manjka. A pola posto niža kamata znači milijune u proračunu i javnim poduzećima.

Država će se financirati opet s novim dugom

Potrebe za financiranje države, gotovo u cijelosti preko duga, su zastrašujuće. Prema tablici koju je Ministarstvo financija izradilo za potrebe pregovora s Mostom, ove godine je potrebno više od 58,7 milijardi kuna da bi država normalno funkcionirala. U to je uključen i manjak u proračunu veći od 12 milijardi kuna, otplata glavnica, kamata, duga poduzeća...

Ove godine treba otplatiti ukupno 46,5 milijardi duga i kamata zajedno s državom i poduzećima, poput Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, tvrtki iz sastava Hrvatskih željeznica... Na to treba dodati 12,2 milijarde kuna manjka, koliko je Lalovac planirao u ovoj godini.

Lalovac je dao i način kako te potrebe riješiti. Zanimljivo da je i on planirao iznimno velike prihode od privatizacije, na što se oslanja i Tihomir Orešković. No milijarda kuna od privatizacije godišnje je sitniš u odnosu na kredite i kamate koje treba pokriti. Zato će i dalje najvažniji izvor ostati krediti i tzv. trezorski zapisi, odnosno kratkoročno financiranje potreba.

Lalovac je za ovu godinu napisao da je potrebno posuditi čak 57,7 milijardi kuna.

No novi predsjednik udruge banaka, Zdenko Adrović, poručio je da država više i ne može računati na banke i njihov novac. Naravno, ne treba zaboraviti da je SDP-ova vlada bila u sukobu s bankama oko franka i da će one možda promijeniti ploču u razgovorima s novom vladom.