Najveći njemački proizvođač automobila ostvario je u 2023. godini profit od više od 18 milijardi eura i isplatio svojim dioničarima četiri i pol milijardi eura dividendi. No ove godine situacija je dramatično drugačija. 

"Prodaja automobila u Europi značajno je opala – dva milijuna automobila manje nego prije korone", kaže za Deutsche Welle financijski direktor Arno Antlitz. Za Volkswagen to znači da će prodati pola milijuna automobila manje, što je godišnja proizvodnja dva kompletna pogona. Tvrtka je lani pokrenula tzv. "program efikasnosti“ s ciljem da se do 2026. godine uštedi 10 milijardi eura, kako bi se ojačala konkurentnost.

VW sada želi uštedjeti još više. Prodaja će ove godine vjerojatno iznositi oko 320 milijardi eura, priopćeno je krajem rujna. To bi bilo oko dvije milijarde manje nego prošle godine.

Imali zajamčeni posao 30 godina

Svoj odnos sa zaposlenicima Volkswagen je do sada rješavao na poseban način. Nakon privatizacije 1960. godine i djelomičnog izlaska na burzu, kompanija nije pristupila nijednom kolektivnom ugovoru, već́ je sa sindikatom IG Metall sklopila vlastiti kolektivni ugovor, koji se odnosi samo na zaposlene u Volkswagenu. Dogovorene plaće uvijek su bile znatno iznad razine koju je predviđao kolektivni ugovor u metalskoj industriji. Posebno je bilo i to što su ljudi u Volkswagenu imali zajamčen posao za 30 godina, garancija koja je trebala potrajati do 2029. godine. S tim je sada gotovo.

Volkswagen, koji u Njemačkoj zapošljava 120.000 ljudi, raskinuo je niz kolektivnih ugovora u okviru kolektivnog ugovora kompanije, uključujući i dio koji se odnosi na sigurnost radnog mjesta. Neke od deset tvornica u Njemačkoj mogle bi biti zatvorene.

To je problem koji nema samo Volkswagen. Tvornice njemačkih proizvođača automobila u prosjeku rade s oko dvije trećine kapaciteta, kaže za DW Stefan Bratzel, utemeljitelj i direktor istraživačke mreže Centar za menadžment auto-industrije (CAM) iz Bergisch Gladbacha. Profitabilnost neke tvornice ovisi, između ostalog, od modela koji se tamo pravi, "ali se u načelu može reći da iskorištenost mora biti preko 80 posto“, kaže stručnjak za automobile.

Situacija je posebno loša u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji, navodi poslovni časopis Wirtschaftswoche. Nasuprot tome, zemlje poput Španjolske, Turske, Slovačke i Češke još uvijek postižu stopu iskorištenja pogona od 79 posto. Pritom su plaće u tim zemljama niže nego u Njemačkoj.

Radnike plaćali 62 eura po satu

U tvornicama u Njemačkoj troškovi rada su veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji. U 2023. godini iznosili su preko 62 eura po satu, prema podacima industrijskog udruženja VDA. Usporedbe radi, u Španjolskoj su 29 eura, u Češkoj 21, a u Rumunjskoj samo 12 eura po satu.

Usprkos visokim plaćama, nigdje drugdje u Europi u 2023. godine nije proizvedeno više automobila u apsolutnom iznosu, nego u Njemačkoj. Trend je, međutim, u padu. Proizvodnja je sada oko 25 posto manja u odnosu na 2018. godinu, kaže Thomas Puls iz Njemačkog ekonomskog instituta (IW). Od više od četiri milijuna proizvedenih automobila, skoro četvrtina je bila isključivo električna.

Prema studiji IW-a, proizvodnja u Njemačkoj ne bi bila moguća s jeftinim modelima, onima koji se prodaju u velikim količinama, ali za koje je marža niža. Zato su francuski i talijanski proizvođači, na primjer, odavno svoju proizvodnju prebacili na jeftinije lokacije.

S rezultatima studije IW-a slaže se i stručnjak za automobile Bratzel: "Jako je teško u Njemačkoj proizvoditi jeftina vozila, uključujući i jeftina električna vozila.“ Nedavno je to pokušala kompanija e.Go iz Aachena i – bankrotirala.

Situacija postaje sve teža i za njemačke proizvođače automobila, jer se u Kini posljednjih godina pojavila nova konkurencija – u sektoru električnih automobila, a također i u premium segmentu. "Skoro trećina motornih vozila proizvedenih širom svijeta sada dolazi iz kineskih tvornica. One proizvode daleko jeftinije nego što bi to bilo moguće ovdje", kaže Thomas Puls.

Za razliku od njemačkih proizvođača automobila koji su duže bili u stanju da se održe na tržištu, drugi zapadnoeuropski proizvođači automobila su još od početka ovog milenija bili bolno svjesni da se sve više i više vozila proizvodi i prodaje u Aziji – a posebno u Kini. Ako se pogledaju podaci za zapadnu Europu bez Njemačke, uočava se da je tijekom tog razdoblja proizvodnja automobila opala za skoro 40 posto. S proizvodnih traka u Francuskoj i Italiji sišlo je upola manje automobila nego 2000. godine.

Kina radi dar-mar na tržištu

"Pored toga, proizvođači su najprije morali steći iskustvo na polju elektromobilnosti," objašnjava Bratzel. U početku su troškovi veći i "to je razlog zašto je situacija u Kini znatno bolja, jer su oni već́ stekli mnogo više iskustva, a također su primijenili i poboljšanja u domeni učinkovitosti", objašnjava Bratzel.

Kao da sve to nije dovoljno, Volkswagen grupacija, koja u Kini prvenstveno prodaje benzince, sada je u opasnosti i od toga da ne bude u stanju da pridržavati se strožih ograničenja EU kada je riječ o CO2. To bi moglo rezultirati kaznama od nekoliko milijardi dolara. Umjesto da čeka na te kazne, ističe Bratzel, Volkswagen bi mogao iskoristiti novac za značajno smanjenje cijena svojih električnih vozila, kako bi povećao udio prodaje te vrste vozila i tako u većoj mjeri poštivao ograničenja. Obje opcije su skupe.

S obzirom na sve te probleme, Volkswagen grupa sada želi uštedjeti novac na svojim radnicima. Sindikat IG Metall, s druge strane, traži veće plaće: sedam posto više za zaposlene, bez otpuštanja viškova i bez zatvaranja tvornica.