Hoće li Kinezi i kako spašavati brodogradilišta u Puli i Rijeci, znat će se za nekoliko tjedana. Potencijalne kineske partnere dio radnika vidi kao slamku spasa, a drugi su oprezni i skeptični, što ne treba čuditi nakon što je propalo strateško partnerstvo s Brodosplitom Tomislava Debeljaka, ali i Kermes energijom poduzetnika Danka Končara.

Premijer i ministri suzdržani su u bilo kakvim najavama i procjenama kako će se situacija s Kinezima dalje razvijati, a nisu im postavili ni rok za odgovor žele li i kako ulagati u brodogradilišta, kojima prijeti stečaj. Izaslanstvo menadžera, odvjetnika i bankara China Shipbuilding Industry Corporation na čelu s predsjednikom uprave Huom Wenmingom tražilo je konkretne odgovore, ali odluku bi, prema riječima ministra gospodarstva Darka Horvata, trebali donijeti za nekoliko tjedana, nakon što dobro proanaliziraju sve s čime ih je upoznala hrvatska strana. Premijer i ministri tvrde da su sve transparentno prezentirali.

Ministar gospodarstva Darko Horvat optimističan je. 

"Ponuđena je i jedna i druga lokacija, ne samo isključivo u kontinuitetu brodogradnje već u investiranju i zajedničkom naporu da se na tim lokacijama možda proizvodi nešto drugo", rekao je ministar Horvat, ali ne otkriva što. Napomenuo je da kineska brodograđevna kompanija radi u brodogradnji, ali iz te djelatnosti ima tek oko 20 posto ukupnog prihoda.

Hrvatska u Puli i Rijeci želi zadržati proizvodnu djelatnost, jasan je bio Horvat, ali i napominje da od kineske strane ne očekuje financiranje brodova. Startna pozicija, kaže, su novi projekti, s drukčijom filozofijom i izvorima financiranja napominjući kako više neće biti državnih jamstava.

Ekonomski analitičar Damir Novotny napominje kako cijelu stvar treba demistificirati. Kaže kako je gotovo nemoguće i nevjerojatno da bi sad bilo tko, pa i Kinezi, uložio novac kako bi sanirao stare dugove.

Mafija Nacrt pljačke Uljanika: Kako su strpali milijarde u džepove

"Iluzija je očekivati međufinanciranje, završavanje brodova. To se sigurno neće dogoditi. Iz ministrove izjave očito je kako je konačno razumio da treba gajiti lažne nade", kazao je ekonomski analitičar. 

Ono što Kinezi mogu, kao i bilo koja druga industrijska kompanija, jest ponuditi da se iskoristi postojeća infrastruktura za neku od djelatnosti srodnih brodogradnji. 

"Ne vjerujem da će se tamo graditi brodovi, no sigurno bi se mogla organizirati metaloprerađivačka industrija. Te lokacije su vrlo zanimljive jer su na samome moru, posebno od 3. maja", kazao je ekonomist. 

Na lokalitetima brodogradilišta moguće je organizirati proizvodnju čeličnih konstrukcija za građevinarstvo, energetiku, gradnju kranova. Napominje i kako Hrvatska, kad je riječ o brodogradnji, nema za čime plakati jer je ta industrija odavno umrla. Podsjeća da je posljednjih 20 godina živjela isključivo na aparatima odnosno uz pomoć državnih poticaja. 

"Ako se već ide u smjeru pronalaženja nekih alternativnih rješenja, nakon stečaja, koji će očito biti neminovan u sljedeća dva-tri tjedna, da se to restrukturiranje provede tako da se provede međunarodni natječaj za te alternativne scenarije. Tu bi sigurno bilo i zapadnoeuropskih kompanija koje bi pokazale interes", kazao je Novotny. 

Otvaranjem stečaja i rješavanjem starih dugova talijanska brodograđevna industrija bi, navodi ekonomski analitičar, sigurno dio svojih poslova mogla prebaciti u Rijeku. Smatra da bi za lokalitete mogao biti zainteresiran austrijski Palfinger, vodeći proizvođač kranova za brodove u Europi ili neki drugi investitori koji bi na tim lokalitetima radili alternativne djelatnosti.  

I dok se u javnosti priča kako Kineze zanimaju tehnologija i brodovi za specijalne namjene, koje je Uljanik gradio do sada, Novotny napominje kako su Kinezi vodeći u proizvodnji brodova. 

"Oni znaju graditi brodove tog tipa, koje su nekad gradili Uljanik i 3. maj.  Nemaju oni što novo saznati ovdje kod nas jer su to davno apsolvirali i radili. Ne postoji nikakva tehnologija ovdje zbog koje bi Kinezima bilo vrijedno preuzeti poduzeće s patentima. Uljanik nema nikakvih patenata, nema tu ničega što bi imalo vrijednost za kinesku brodograđevnu industriju jer oni o tome znaju više nego mi", kaže Novotny. 

iskustva Kinezi su opasan partner i Hrvatska to mora znati

Ekonomski stručnjak Guste Santini napominje kako je, nažalost, jasno da je brodogradnji evidentno odzvonilo, ako se ne dogodi neko čudo. 

"Moramo shvatiti da je na naplatu stigao grijeh propusta. Moramo ga platiti i okrenuti se novim interesima. Vrijeme je da shvatimo kako se moramo mijenjati jer, ako nastavimo po starom, bit će nam sve lošije", kazao je Santini. Dođu li Kinezi, kaže, mogu u brodogradilištima napraviti od “servisne radionice do istraživačkog centra”. Podsjetio je i da je Hrvatska ranije imala veliko znanje vezano uz brodogradnju. 

"Tragedija je da je od te perjanice nastao problem jer je politika ignorirala probleme", kazao je Santini.  

On smatra kako ne bi bilo dobro da u pregovore uđe “balkanski mentalitet”. 

"Mi možemo uništiti sve pregovore", upozorava Santini napominjući da je Kina radoholičarska zemlja te da će se priča o sindikatima u brodogradilištima potpuno marginalizirati.

Podsjetimo, zbog dolaska Kineza sud je odgodio odluke o stečaju u Uljaniku i 3. maju. Novo ročište zakazano je za 13. svibnja i 5. lipnja. Na dan dolaska kineskog izaslanstva, i službeno je, Debeljakov Brodosplit više nije strateški partner Uljanik grupe. On je za strateškog partnera odabran početkom veljače, a premijer Plenković krajem ožujka izvijestio je kako Vlada ne može podržati predloženo restrukturiranje Uljanik grupe, ali da će se i dalje tražiti nova rješenja. Ukupni trošak restrukturiranja maksimalno bi stajao 10,8 milijardi kuna.