Iranski dužnosnik rekao je u subotu da su materijali iz nuklearnog postrojenja Fordo premješteni na sigurnu lokaciju neposredno prije izraelskog napada na više ciljeva diljem zemlje. Prema riječima glasnogovornika Iranske organizacije za atomsku energiju Behruza Kamalvandija, napad nije izazvao značajniju štetu izvan kompleksa, a većina opreme na vrijeme je sklonjena izvan dosega projektila, prenosi državna novinska agencija IRNA.

Postrojenje Fordo, smješteno oko stotinu kilometara jugozapadno od Teherana, sadrži centrifuge za obogaćivanje urana. Objekt se nalazi duboko pod zemljom i dodatno je zaštićen protuzračnom obranom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saznala je za Fordo tek 2009. godine, dvije godine nakon izgradnje, zahvaljujući obavještajnim podacima SAD-a i zapadnih saveznika.

Duboko ukopano u planinu u blizini svetog grada Qoma, nuklearno postrojenje Fordo predstavlja jedan od najkontroverznijih i najbolje čuvanih objekata iranskog atomskog programa. Njegovo postojanje, obavijeno velom tajne, kao i vojne aktivnosti u njemu, desetljećima je u središtu međunarodnih napetosti, diplomatskih sporazuma i vojnih prijetnji. Nedavni izraelski zračni udari ponovno su stavili Fordow u fokus svjetske javnosti, postavljajući ključno pitanje: može li se ova podzemna tvrđava uopće uništiti i što se točno krije iza njenih betonskih zidova?

Prema dokumentima iz "Nuklearnog arhiva", koje je Izrael zaplijenio u Teheranu, postrojenje je bilo ključni dio tajnog vojnog programa pod kodnim imenom "Amad Plan". Njegov izvorni naziv bio je projekt "Al Ghadir", a svrha nedvosmislena: proizvodnja visoko obogaćenog urana dovoljnog za jednu do dvije nuklearne bombe godišnje.

Izgradnja je započela već 2002. godine, godinama prije nego što je Iran to službeno priznao. Teheran je dugo tvrdio da su radovi počeli tek 2007. godine, no zapadne obavještajne službe pratile su aktivnosti na lokaciji. U rujnu 2009. godine, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska javno su razotkrile postojanje tajnog postrojenja, prisilivši Iran da ga prijavi Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA). Od tog trenutka, Fordo je postao trajna točka sporenja i simbol iranskog prkosa.

Tvrđava pod planinom

Smješteno otprilike 95 kilometara jugozapadno od Teherana, na području vojne baze Islamske revolucionarne garde, postrojenje Fordo projektirano je da izdrži najteže vojne udare. Njegove dvije glavne dvorane za obogaćivanje, "Jedinica 1" i "Jedinica 2", nalaze se u kompleksu tunela iskopanih 80 do 90 metara ispod stijena.

Ova podzemna lokacija čini ga izuzetno teškom metom. Ulazi u tunele zaštićeni su posebnim protueksplozijskim barijerama, a cijeli kompleks čuva Revolucionarna garda s naprednim sustavima protuzračne obrane, uključujući ruski S-300 i iranski Bavar-373. Izvorno je dizajniran za smještaj gotovo 3.000 plinskih centrifuga tipa IR-1, strojeva koji se koriste za obogaćivanje urana.

Nakon godina napetosti, sklapanje Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja 2015. godine trebalo je transformirati Fordo. Prema sporazumu, Iran se obvezao prekinuti obogaćivanje urana u postrojenju na 15 godina i pretvoriti ga u međunarodni nuklearni, fizikalni i tehnološki centar. Broj centrifuga smanjen je na 1.044, od kojih je samo manji dio smio biti aktivan za proizvodnju stabilnih izotopa u suradnji s Rusijom.

Međutim, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa 2018. povukla SAD iz sporazuma, Iran je počeo postupno napuštati svoje obveze. Već 2019. godine u Fordu je ponovno pokrenuto obogaćivanje urana. Do 2021. Iran je dosegao razinu obogaćenja od 20%, a kasnije i 60%, što je opasno blizu 90% potrebnih za nuklearno oružje.

Situacija je dodatno eskalirala 2025. godine, kada je Upravni odbor IAEA-e, nakon izvješća o iranskoj nesuradnji, donio rezoluciju kojom se osuđuje Teheran. Kao odgovor, Iran je najavio instalaciju još naprednijih centrifuga u Fordu, dodatno pojačavajući zabrinutost međunarodne zajednice.

U petak je, u sklopu opsežne vojne operacije nazvane "Uskrsli Lav", Izrael izveo niz zračnih napada na ključne iranske vojne i nuklearne lokacije. Iako je glavni cilj bio veće i manje zaštićeno postrojenje u Natanzu, eksplozije su zabilježene i u blizini Forda.

Glasnogovornik iranske organizacije za atomsku energiju potvrdio je da je došlo do "ograničene štete na nekim područjima" u Fordu, no inzistirao je da oprema nije značajnije oštećena. Vojni analitičari, kako prenosi The New York Times, slažu se da je uništenje Forda iznimno teško. Izrael ne posjeduje američke bombe za probijanje bunkera, koje bi jedine mogle imati šanse probiti se do podzemnih dvorana. Zbog napada, IAEA je iz sigurnosnih razloga privremeno povukla svoje inspektore s lokacije.