Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi put je progovorio o problemima nastalima u prodaji izraelskih ratnih zrakoplova Hratskoj. "Vode se razgovori između država. Osobno sam se pozabavio time. Prerano je za davanje nekih konkretnijih izjava, ali radimo na tome", prenio je njegove izjave izraelski novinar Barak Ravid koji je i prvi otkrio da su nastali problemi oko hrvatske kupovine zrakoplovima. 

Naime, Hrvatska je odlučila od Izraela kupiti avione F-16 Barak. No, pošto je riječ o avionima američke proizvodnje, Izraelcima za prodaju treba dozvola SAD-a. 

Izraelci su na avionima, koji su proizvedeni u osamdesetima, radili dosta preinaka. Stoga je pitanje hoće li Amerikanci dopustiti ovakvu prodaju.

Hrvatska pak želi isključivo izraelske avione F-16 Barak, one avione na kojima su Izraelci vršili preinake.

Izgledalo je kako da će cijeli posao propasti, ali sada se oglasio izraelski premijer govoreći da pregovaraju s Amerikancima vezano za avione iako je istaknuo da je prerano još išta kazati. 

"Sagledani su apsolutno svi aspekti i sve ponude koje smo dobili i da je temeljem preporuka stručnog povjerenstva koje se time bavilo i procijenilo da je izraelska ponuda najbolja", rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

"Mi smo prihvatili to mišljenje i dali preporuku vladi da krene u taj posao. Naravno, konačna odluka jest na vladi. Ono što je bitno naglasiti je da u Hrvatsku moraju doći onakvi zrakoplovi oko kakvih smo se dogovorili", zaključila je predsjednica.

"Vi znate da je bio natječaj. Kod nas je sveto pismo da Hrvatska dobije onaj avion koji je tražila. Opet kažem, struka je definirala kakav nam avion treba da bi Hrvatska mogla osigurati mir i sigurnost, a država Izrael dala je ponudu", kazao je ministar obrane Damir Krstičević.

Prve vijesti o nabavci novih zrakoplova počele su još tamo 2015. godine kada je objavljeno da hrvatsko ministarstvo obrane razmišlja o kupovini rabljenih F16 iz SAD-a ili novih Gripena iz Švedska. U priču su se gotovo odmah uključili i Izraelci jer su tu vidjeli idealnu priliku za prodaju starih zaliha kao pripremu za dolazak novih borbenih zrakoplova posljednje generacije. 

S ikakvim konkretnim odlukama se odugovlačilo sve do kraja prošle godine kada je premijer Andrej Plenković najavio da se pristigle ponude temeljito razmatraju. U javnost su već procurile informacije da je izraelska ponuda ocijenjena najpovoljnijom i to ne samo zbog cijene već kompletnog paketa suradnje na gospodarskom i geopolitičkom planu. 

U nastavku pročitajte kratku kronologiju najvažnijih događaja koji su doveli do današnjeg stopiranja nabavke zrakoplova.

3. listopada 2017.

Otvorene su pristigle ponude na natječaj i hrvatska javnost konačno je saznala da su ponude predstavili predstavnici Grčke, Izraela, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, i to  abecednim redoslijedom, u jednakom vremenskom roku za svaku od njih, priopćeno je iz MORH-a. 

14. prosinca 2017.

MORH-ova analiza pristiglih ponuda dobila je preporuku saborskog Odbora za obranu. Jednoglasnu preporuku, ali nije prošlo ni tjedan dana prije nego je premijer usporio odluku. "Želimo još temeljito s nadležnim ministarstvom provjeriti ponude. Zahvaljujem ministru obrane i njegovu timu koji su proteklih osam mjeseci vodili cijeli proces razgovora s onim zemljama koje su se uključile u ponudu", kazao je premijer. 

22. prosinca 2017.

"Mi smo ozbiljna država. Razmotrit ćemo sve aspekte i donijeti dobru odluku za Hrvatsku", izjavio je ministar obrane Damir Krstičević na svečanoj akademiji u povodu 25. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade Puma. Očekivalo se da će još prije tog datuma premijer Andrej Plenković sazvati sjednicu Vijeća za obranu gdje će se donijeti odluka o kupovini novog zrakoplova, a i sam Krstičević si je to zacrtao u svom planu za mandat. 

23.-26. siječnja 2018.

Svjetski ekonomski forum u Davosu okupio je premijere i predsjednike brojnih država, a neslužbeno je postignut i dogovor između Plenkovića i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o kupovini zrakoplova. Plenković je to isprva nijekao i govorio da još ništa nije dogovoreno, ali kao što vidimo, tomu baš i nije bilo tako. Kasnije se ispostavilo da je Lockheed-Martin među najzaslužnijima za ponovno razmatranje ponuda jer su, navodno, razmišljali tko će odgovarati za rezervne dijelove ekstenzivno modificiranih F-16. 

Kraj lipnja 2018. 

Krstičevićeva posjeta konferencija izraelske obrambene industrije označila je početak strateškog partnerstva, ponajviše zato što je hrvatski ministar bio jedini predstavnik iz Europe.

5. kolovoza 2018.

Dva izraelska borbena aviona F-16 u formacijskom letu s dva hrvatska MiG-a 21 preletjela su iznad Kninske tvrđave u sklopu svečanog programa obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Borbeni avioni Države Izrael i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poletjeli su iz 91. zrakoplovne baze Pleso u Zagrebu, gdje su izraelski F-16 pristigli prije tri dana kako bi zajedno s hrvatskim MiG-ovima sudjelovali u ovogodišnjoj proslavi VRO Oluja, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

6. prosinca 2018.

Trumpova administracija će blokirati 500 milijuna dolara težak ugovor Izraela i Hrvatske o prodaji 12 borbenih F-16 zrakoplova, izjavili su izraelski dužnosnici za tamošnji Channel 10. Sjedinjene Američke Države također su pokušavale Hrvatima prodati borbene avione, a američki dužnosnici sada tvrde da Izrael nije bio iskren u pregovorima i da su pokušali profitirati na račun Sjedinjenih Država.

Priča je osobito zanimljiva jer je spor o prodaji aviona Hrvatskoj jedna od rijetkih situacija u kojoj su Izrael i SAD na suprotstavljenim stranama, pogotovo u posljednje dvije godine tijekom kojih su Izrael i Trumpova administracija njegovali izrazito bliske odnose, pogotovo po pitanjima vojne i obrambene suradnje između dvije zemlje.