U Berlinu će u ponedjeljak ministri obrana Hrvatske Ivan Anušić i Njemačke Boris Pistorius potpisati pismo namjere, kao prvi korak u nabavci najmodernijih njemačkih tenkova Leoparda 2A8.

Njemačka je, naime, pozvala Hrvatsku da se priključi njemačkom programu zajedničke nabave glavnog borbenog tenka, njegove zadnje inačice, koja se proizvodi u pogonima najvećeg europskog proizvođača oružja Rheinmetalla, piše Večernji list dodavši kako će Hrvatska time riješiti problem zamjene svojih zastarjelih tenkova M-84 proizvedenih još u vrijeme bivše države.

Njih 70-ak zamijenit će, u ovoj prvoj nabavci, s do 50 novih Leoparda 2A8. Pismo namjere sadržava i spremnost dvaju država da se iz hrvatskih zaliha Ukrajini u prvoj isporuci pošalje 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80, uključujući i pričuvne dijelove i streljivo. Financijska sredstva koja će RH dobiti od Njemačke za te tenkove i borbena vozila iskoristit će se za nabavu Leoparda, dakle, za taj iznos umanjila bi se ukupna cijena nabavke Leoparda 2A8. 

Hrvatska Vlada trebala bi do sredine studenoga donijeti i formalnu odluku oko višegodišnjeg financiranja nabave Leoparda 2. Ovakav je dogovor dobar za sve tri strane, Hrvatska pod povoljnijim uvjetima ulazi u program zajedničke nabave tenkova, Njemačkoj se omogućuje podizanje proizvodnih kapaciteta, znači nove linije za Leoparde 2A8, a Ukrajina dobiva dobro održavane tenkove i borbena vozila za koje im nije potrebna nikakva dodatna obuka.

SPORO, ALI IDE Nakon "Omiša" zaplovio je i "Umag", a kad će tri preostala patrolna broda pravi je misterij

Teško je reći je li najbolji, ali Leopard je sigurno jedan od najboljih tenkova svijeta. U Ukrajini se "tuče" s ruskim T-90M.

Njemački tenkovi su inače veoma skupi, ovisno o inačici, njihovom stanju, polovni ili novi, modernizirani ili dodatno oklopljeni cijena im se, ako su polovni, može kretati od pet do osam milijuna eura. A novi model koji Hrvatska kupuje u punoj opremi mogao bi stajati i 25 milijuna eura. Pa bi za 50 tenkova platili više od milijarde eura. 

Na tržištu je već 45 godina

U operativnu uporabu njemačke vojske Leopard 2 je ušao 1979. godine , nakon skoro 12 godina razvoja. Proizvod je njemačke tvrtke Krauss-Maffei Wegmann (KMW), a dio je proizvela i druga njemačka tvrtka Rheinmetall. Inačice od A1 do A3 se mogu smatrati prototipovima, a A4 je imao brojne nadogradnje koje će se u daljnjim inačicama biti još bolje poboljšane. U svaku novu inačicu ugrađivane su nove tehnologije kako bi se prilagodio promijenjenim operativnim zahtjevima, objavio je svojedobno Ekspertni tim 24sata. 

Posada tenka je četveročlana: zapovjednik, ciljač, poslužitelj (punitelj) i vozač. Raspored odjeljaka kod Leoparda 2A6 je konvencionalan, prvi odjeljak upravljački s vozačem je sprijeda s desne strane, kupola je u sredini tijela gdje se u drugom borbenom odjeljku nalazi zapovjednik i ciljač s desne strane i poslužitelj s lijeve strane te treći pogonski odjeljak na stražnjoj strani tijela.

Paljbeno moćniji od ruskih tenkova

Leopard 2A5 je u uporabi od 1995. godien, a L2A6 od 2001. Najveća je promjena na prethodne inačice A4/A5 novi je glatkocijevni top Rheinmetall 120 mm L/55, duljine cijevi 6,6 m. Prethodnici su imali top L/44, duljine cijevi 5,28 m. Veća mu cijev omogućava veću energiju barutnih plinova, veću početnu brzinu projektila i veću probojnost i učinkovitost gađanja na većim daljinama (do 3.5 km kad tenk stoji i 2,5 km dok je tenk u pokretu). Životni vijek tenkovske cijevi je 700 ispaljenih tenkovskih granata što je 15 borbenih kompleta streljiva.

Najveće usredotočenje na tenku L2A6 je kao i na prijašnjim inačicama kada su u pitanju taktička svojstva je paljbena moć, pa oklopna zaštita i na kraju pokretljivost. Uvijek je zahtjev bio da Leopard 2 treba biti u prednosti nad sovjetskim tenkovima T64, T72, T80 i T90 koji su naoružani topom 125 mm, imaju automat punjenja topa i tročlanu posadu, manje su veličine i mase (38-48 t), ali pokretljivi i brže i lakše se transportiraju do bojišta.

NA RUBU ARMAGEDONA Putin je već krenuo prstom prema nuklearnom okidaču, zašto ga nije stisnuo?

Sekundarno naoružanje na Leopardu 2 su dvije strojnice 7,62 mm, jedna strojnica Rheinmetall MG3 kalibra je spregnuta s topom, s lijeve strane topa, druga se može montirati na otvor poslužitelja ili zapovjednika. S obje strane kupole postavljena su dva seta s po četiri bacača dimnih granata.

Borbeni komplet topa je 42 projektila. U topovskom arsenalu su na raspolaganju potkalibarski projektili, s jezgrom od volframove slitine (DM23, DM33, DM43, DM53 i DM63) i višenamjenski kumulativno-razorni projektili DM12, trenutno-fugasni DM11 te vježbovni DM38/48/88. Potkalibarski projektili novije proizvodnje DM53 i DM63 probijaju oklope RHA debljine 650/760 mm, a kumulativno-razorni do 480 mm na svim daljinama. Mogu da se ispaljivati iz obje cijevi, duže L/55 i kraće L/44.

Kumulativni projektil DM12 primarno je namijenjen za uništavanje oklopnih ciljeva na daljinama do 3.500 metara. Projektil je ispunjen fragmentima čelika i teškog metala, te pogodan za djelovanje protiv srednje i lako oklopljenih vozila, sa vremenskim podešavanjem upaljača ovisno od vrste cilja (udarno djelovanje kojim se programira usporenje detonacije prije ili posle prodora zida ili oklopa lakog borbenog vozila). Trenutno-fugasni projektil DM11 ima upaljač s vremenskom odgodom posebno je pogodan za potporu pješačkih postrojbi koje imaju zadaću zauzimanja lakše utvrđenih položaja te za djelovanje na laka i srednje teška oklopna vozila. Nakon punjenja, elektronički modul programira upaljač s vremenskom odgodom da detonira na određenoj točki na putanji leta projektila: može se tempirati da eksplodira za maksimalan učinak iznad, ispred ili unutar mete (na primjer nakon probijanja zida).

Razvijen je i projektil PELE, bez eksplozivnog punjenja i stoga je iznimno siguran za rukovanje za djelovanje kada se želi izbjeći nepotrebne žrtve. Kada pogodi metu, materijal niske gustoće unutar projektila postaje toliko komprimiran da uzrokuje pucanje bojeve glave, što rezultira velikim brojem fragmenata koji putuju isključivo putanjom metka.

U finalnom razvoju su i projektili DM73 i KE2020Neo koji bi trebali imati povećani domet za osam odnosno 20 posto.

Pokreće ga dizelski motor

Značajna unapređenja ostvarena su u modernizaciji sustava za upravljanje paljbom (SUP), uključujući i noviju sofisticiranu tehnologiju ciljničkih uređaja i premještanje osnovne (EMES-15) i pomoćne sprave ciljača (PERI-R17A1) na krov kupole, a zapovjednikove panoramske (PERI-R17) iza turele, radi bolje preglednosti. Tenk ima i druge suvremene sustave: uređaj za identifikaciju i raspoznavanje tenkova (IFF), laserski daljinomjer, termalni kanal za noć (do 2000 metara), sustav za upozorenje od laserskog ozračenja (LIRD). Radna mjesta članova posade imaju ekrane na kojima se prikazuju sve važnije informacije, preko elektronske mape pozicioniraju važniji ciljevi i taktička situacija. To omogućuje zapovjedniku i ciljaču da napadaju mete u svim vremenskim uvjetima, također im omogućuje da djeluju kao lovac (zapovjednik) i ubojica (ciljač). Ugrađen je sustav za navigaciju GPS i TV kamera vozača za promatranje i vožnju.  Američki Abrams je dobio plinsku turbinu, Nijemci su u Leopard 2 ugradili klasični dizelski motor.

Razina oklopne zaštite od inačice L2A5 je povećana. Pored pasivnog oklopa mogu se postaviti dodatni moduli. Riječ je o Modular Expandable Armor System (MEXAS) pasivnom oklopu koji se na kupolu postavlja u jedanaest sekcija (sendvič oklop) i daje tenku specifičan “zašiljeni” izgled. Svrha zakošenosti ploča na prednjoj strani kupole jest u dodatnom povećanju zaštite, trebale bi odbiti protivničke projektile. Pojedine zemlje postavljaju i dodatni oklop na krovu kupole kao zaštitu od vođenih protuoklopnih raketa koje napadaju tenk s gornje strane. Druge inačice modularnog oklopa su Advanced Modular Armor Protection (AMAP) i SidePRO-ATR. Oklopno tijelo je niže razine zaštite. Masa tenka je 62 t, a same kupole je 21 t. Ugrađen je jači elektromotorni pogon kupole i stabilizatora topa.

SASTANAK U KAZANJU Putinov samit: Rusi bi htjeli zajedničku valutu, ali od toga i vojnog saveza nema ništa

Za razliku od američkog Abramsa koji je dobio plinsku turbinu, Nijemci su u Leopard 2 ugradili klasični dizelski motor, što se s vremenom pokazalo kao najbolje rješenje. Dizelski motor MTU MB 873 ima snagu 1.500 KS (1.100 kW), a snaga se prenosi preko automatske transmisije Renk HSWL 354. Ovjes s torzionim polugama Leoparda 2A6 sastoji se sa svake strane od sedam dvostrukih kotača s pomoćnim kotačima sprijeda, pogonskim zupčanikom straga i četiri potporna kotača. Tenk može postići maksimalnu brzinu do 70 km/h, a autonomija kretanja je oko 450 km s jednim spremnikom goriva.

Tenk s klima uređajem

Radi napajanja velikog broja potrošača ugrađen je pomoćni agregat (17 kW), koji po potrebi opskrbljuje uređaje tenka električnom energijom kada ne radi glavni motor. Ugrađen je i klima uređaj, koji se ranijih godina u njemačkim borbenim vozilima nije smatrao neophodnim. Ima automatski sustav za gašenje požara i sustav NBK zaštite. Inačica Leopard 2A6M ima bolju protuminsku zaštitu u vidu ojačane podne ploče od protuoklopnih mina i improviziranih eksplozivnih sredstava. Pojačane su torzijske šipke, novo sjedalo vozača više nije pričvršćeno za pod. Razvijen je i dodatni oklop za stražnji dio kupole te nove zavjese gusjenica što bi trebalo povećati zaštitu od kumulativnih projektila. Povećana je masa za dvije tone stoga je za ovu inačicu predviđen pojačani motor MTU 1.800 KS (1.320 kW).

Na bazi tenka razvijena su vozila posebne namjene: tenk za obuku vozača, za izvlačenje i popravke, nosač lansirnog mosta, inženjerijsko vozilo sa dozerom i rovokopačem i vozilo za razminiranje.

Leopard 2 tenkovi zbog svoje velike mase preko 60 tona uvodi ih u višu klasu teških tenkova čiji je transport željeznicom problematičan, posebno s avionima ograničenog kapaciteta nosivosti i gabarita tovarnog prostora. Prevoženje vučnim vozilima je također problematično zbog propusne moći komunikacija i mostova. Dimenzije su otežavajući čimbenik pri kretanju u uskim gradskim ulicama, a i po brdovitim i šumskim terenima. Leopard 2A6 nema daljinsku upravljanu oružnu stanicu kao ni elektronski sustav za detekciju i aktiviranje protuoklopnih mina i improviziranih eksplozivnih naprava sa elektronskim upaljačima.