Josip Joška Broz, unuk Josipa Broza Tita, preminuo je jučer u 78. godini. On je bio jedan od šestero Titove unučadi, sin Žarka Broza. Sa sestrom Zlaticom Broz sve do svojih tinejdžerskih dana živio s Titom u elitnoj četvrti Beograda, na Dedinju, a kraj života dočekao je u nevjeorojatnoj bijedi, otkrio je bio u intervjuu za Newsweek. 

Rekao je da živi od mirovine koja iznosi 18.000 dinara, odnosno tadašnjih tisuću kuna i to je jedini novac kojeg je imao. 

"Živim kako moram. U stanu ne uključujem grijanje, vozim se autobusom, ljudi me časte, pozovu na ručak, a meni je dnevno dovoljan jedan obrok. Ali, kao da nekoga zanima što sada živim kao pas", kaže Broz za Newsweek.  Joška navodi kako od mirovine od 18.000 dinara plaća alimentaciju kćerki od 2.800 dinara za satove francuskog jezika, jer je, kako kaže, njegova bivša žena sve prodala. Točnije, jedna od četiri bivše žene jer razvodio se četiri puta. 

Joška je pričao kako mu osim prezimena od djeda nije ostalo ništa. Tako je barem odlučio beogradski Viši sud, koji je 2016. godine, nakon više od tri desetljeća, okončao ostavinsku raspravu, ostavivši maršalove potomke bez nasljedstva. 

Joška je inače najprije bio policajac pa vlasnik restorana. Kasnije član male neokuminističke stranke koju je sam osnovao i uvjereni je titoist. On je upravo kao policajac pomagao oko logistike Titova golema pogreba koji je okupio brojne svjetske čelnike. Posljednji je put vidio djeda pred njegov sam kraj, u bolničkoj postelji u Ljubljani.  "Otputovao sam za Beograd i kada sam stigao čuo sam vijest", rekao je Joška u intervjuu za AFP. Do kraja života je gorljivo branio Tita i tvrdio da je omogućio udoban život ljudima u socijalizmu, iako je za to morao dizati kredite kako bi pokrio troškove. "Imali smo pravu državu, besplatne škole i zdravstvo, mir.. Sve ono od čega danas nemamo ni desetinu", govorio je Titov unuk.

"Nisam materijalist da bih živio za to da dobijem tu imovinu, ali jesam za to da država sačuva imovinu kad joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka da nekome tko je može čuvati. Ali, ni to ne daju, jer bi se tako otkrilo da su najveći dio pokrali", govorio je.

Tito je za života shvatio, tvrdio je Joška, da je ustavom iz 1974. posijano sjeme razdora. "Od jedne države, stvorili smo osam manjih (...) i sve se razmrvilo, to je moja najveća pogreška", prepričavao je Joška Titove riječi.