Posljednjih dana se najviše govorilo o 'nestanku' Vladimira Putina. Desetak dana nitko nije znao gdje, pa su se tako pojavile brojne teorije, od toga da je postao otac, pa do vijesti da je preminuo.

Putin se u ponedjeljak pojavio u javnosti, ali njegov izostanak iz javnog života potaknulo je pitanje – što bi se dogodilo da Putin umre?

Iako pomalo bizarno pitanje, ali u svakom slučaju nimalo besmisleno. Sve do ovog tjedna analitičari nisu imali razloga razgovarati o takvom scenariju. Ruski predsjednik je naime u jako dobroj formi, ali u dobroj formi je bio i Kim Jong Il, pa je svejedno naglo preminuo.

Tri lidera Sovjetskog saveza, Leonid Brežnjev, Juri Andropov i Konstantin Černenko preminuli su vrlo brzo nakon dolaska na vlast i to u periodu od 1982. do 1985. godine. Takav je niz događaja doveo do reformi i postavio Mihaila Gorbačova na vlast. 

S obzirom na veličinu Rusije, nuklearni arsenal i regionalni utjecaj, smrt njihovog vođe imao bi značajne posljedice, bez obzira tko on bio. No, Putinova smrt mogla bi biti poprilično destabilizirajuća.

Premijer je postao 2000. nakon ostavke Borisa Jeljcina. Stigao je iz redova KGB-a i tada nije bio baš nešto previše poznat. Idućih 15 godina proveo je gradeći svoju moć. 

Većina institucija koje su nastale tijekom devedesetih praktički više ne postoje i jedina institucija za koju se u Rusiji glasa direktno je sam Putin. On kontrolira rusku televiziju, od koje 90 posto Rusa dobiva informacije i strogo nadzire, ali i cenzurira internet.

Politička oporoba u Rusiji je slaba i rascjepkana, a kritičari koji progovore završavaju u zatvoru ili budu ubieni. Takav je trend nastavljen i s atentatom prošloga mjeseca u Moskvi na Borisa Nemcova. 

Današnju Rusiju često se uspoređuje s Kinom, još jednom autoritativnom vladavinom s kojom Rusija ima jako dobre odnose. No, za razliku od svog kineskog kolege koji ipak mora odgovarati Komunističkoj partiji, Putin ne odgovara nikome. 

Putin je jedan od rijetkih svjetskih vođa koji gotovo da vlada bez da ikoga išta mora pitati i savjetovati se. Upravo zato ga je politički znanstvenik Ian Bremmer 2013. proglasio najmoćnijim svjetskim individualcem.

Kada bi Putin preminuo, vlast bi preuzeo premijer Dimitrij Medvedev, koja bi prema ruskom ustavu imao rok od tri mjeseca da organizira predsjedničke izbore.

Medvedev je, tehnički, bio na toj pozicji od 2008. do 2012, pa bi i sam opet došao u situaciju da se vrati na to mjesto, ali ovaj put bez da mu Putin gleda preko ramena, piše Business Insider.

Najbolji scenario za Rusiju u tom slučaju bila bi mirna primopredaja vlasti, a ne borba raznih političkih frakcija. Međutim, čak i bez Putina, teško da bi u Rusiji prošla neka malo 'labavija' vlast, odnosno netko manje autoritativan od Putina. Naime, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji, krizi i velikom padu cijena nafte, Putin je u Rusiji i dalje jako popularan. Bilo kakva prozapadna i liberalnija vlast poput one Jeljcinove teško da bi preuzela Kremlj.

"Nisam baš sretan kad ljudi zazivaju Rusiju bez Putina. Što misle, tko bi ga mogao naslijediti? Neki liberalni političar? Ne. Stvari bi se samo mogle pogoršati", rekao je Dimitrij Oreškin, politički analitičar blizak ruskoj oporbi.

Možda su se upravo zato svi i nadali da se Putin konačno 'ukaže' u Sankt Petersburgu.