Rusija gura mineralna gnojiva na tržište EU zaobilazeći tako europski plinski embargo. Njemačka poljoprivreda sve više ovisi o ruskom uvozu, prenosi Tagesschau. 
Kad temperature porastu u proljeće, poljoprivrednici počinju obrađivati ​​svoja polja. Prije nego što pšenica, ječam ili raž počnu pravilno rasti, mnogi poljoprivrednici primjenjuju mineralna gnojiva. Posebno je pšenici potrebno puno umjetnog gnojiva jer se time poboljšava njezin sadržaj bjelančevina, a time i kvaliteta prianjanja. Poljoprivrednici dobivaju najbolje cijene za dovoljno oplođenu pšenicu s visokim sadržajem proteina.Ali umjetna gnojiva su sada skupa – preskupa. Uzgajivači pšenice pod posebnim su gospodarskim pritiskom jer su cijene pšenice na terminskim burzama još više pale tijekom prošle godine. Poljoprivrednik Bernhard von Weichs za NDR objašnjava konkretne posljedice teške strukture cijena za njegovu farmu: "Trenutno su cijene gnojiva porasle za oko 30 posto, što samo uzrokuje dodatne troškove od oko 30.000 eura na mojoj farmi." Nažalost, u isto vrijeme nije došlo do rasta cijena pšenice. Naprotiv: pala je.

Von Weichs, koji vodi farmu srednje veličine u blizini Kassela, zabrinut je: "Hoćemo li uskoro moći proizvoditi vlastito brašno od njemačke pšenice?" Ekonomski problem koji posebno pogađa konvencionalne poljoprivrednike: pšenica je još uvijek najvažnija ratarska kultura u Njemačkoj i najviše se uzgaja u Njemačkoj - na 2,62 milijuna hektara u 2024., prema Saveznom ministarstvu poljoprivrede (BMEL). Cijene gnojiva posebno su skočile u nebo u Njemačkoj od izbijanja ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine u veljači 2022. Umjetno gnojivo sastoji se od preko 90 posto prirodnog plina i postalo je iznimno skupo za njemačke proizvođače u vrijeme rasta cijena energije. U prvim tjednima nakon početka rata cijena mineralnog gnojiva skočila je s 250 na čak 1000 eura po toni, od tada je vrlo nestabilna i dosljedno prati cijenu plina. Čelnik Kremlja Vladimir Putin iskorištava težak položaj poljoprivrede u Europi i gura ruska umjetna gnojiva na europsko tržište. Istodobno, može zaobići europski plinski embargo dovođenjem rafiniranog plina u Europu u obliku dušičnog gnojiva. Ruski uvoz gnojiva skočio je od rata u Ukrajini, porastao je za daljnjih 33 posto samo u 2024., prema novinskoj agenciji Reuters. Rusija je sada najvažniji izvoznik gnojiva za Europsku uniju i izvezla je približno 6,2 milijuna tona u eurozonu od početka rata u Ukrajini, prema Europskoj komisiji.

I zato što prirodni plin u Rusiji proizvođače mineralnih gnojiva očito ne košta gotovo ništa, dampinškim bi cijenama lako mogli otjerati njemačke proizvođače u propast, smatraju u koncernu najvećeg njemačkog proizvođača gnojiva SKW-Piesteritz. Osim visokih cijena plina, tvrtku iz Saske-Anhalta muči i činjenica da je tržište preplavljeno jeftinim gnojivima, prema riječima generalnog direktora Carstena Franzkea: "Od rata u Ukrajini imamo iskorištenost kapaciteta od 50 do 60 posto u usporedbi sa situacijom prije rata u Ukrajini. Konkurent iz Rusije može proizvoditi gnojivo po puno nižoj cijeni. Sumnjamo da je prirodni plin tamo djelomično dostupan za proizvođača uz gotovo nultu cijenu", kaže Franzke.Europski proizvođači teško mogu konkurirati dampinškom gnojivu. Ako se ovaj trend nastavi, postoji rizik da će uskoro doći kraj proizvodnji amonijaka u Europi i da će Njemačka biti ovisna o ruskom gnojivu. Toga se pribojava i norveška tvrtka Yara – jedan od najvećih svjetskih proizvođača amonijaka, koja upravlja pogonom za proizvodnju gnojiva u Brunsbüttelu. "Proizvodnja mineralnih gnojiva u Njemačkoj i Europi dio je naše kritične infrastrukture. Mora biti strateški cilj održati našu neovisnost od autokratskih država, uključujući i područje proizvodnje hrane", rekao je Marco Fleischmann, direktor Yara Njemačka.

Trgovina ruskim gnojivom nije ilegalna. Dušična gnojiva trenutno nisu ni na jednom popisu sankcija EU-a.Istraživanja vode do najvažnijih proizvođača gnojiva u Sankt Peterburgu. EuroChem, tvrtka registrirana u Zugu u Švicarskoj, tamo već nekoliko godina upravlja najsuvremenijom tvornicom mineralnih gnojiva. Analiza kretanja teretnih brodova pokazuje da teretnjaci gnojiva redovito putuju preko Baltičkog mora, donoseći plastično gnojivo na unutarnje europsko tržište. U Bremenu su, na primjer, podaci transpondera provjereni u sklopu istraživanja Plusminus . Otkriven je teretnjak "Kalin" koji je lani u ožujku prevozio 5500 tona mineralnog gnojiva iz ruskog Vyborga u Bremen.Mineralno gnojivo imalo je izračunatu tržišnu vrijednost od oko 2,5 milijuna eura. Lučka uprava ne zna tko stoji iza uvoza i tko je unio gnojivo u Njemačku. "Carina ne može uložiti nikakve primjedbe na ovaj teret jer brod, vlasnik ili teret nisu ni na kakvoj listi sankcija", kaže Joachim Buthe iz Lučke uprave Bremena.

Nedavna istraživanja pokazala da su ruski proizvođači gnojiva izravnije uključeni u ratnu proizvodnju nego što se dosad znalo. Prema Reutersu, ruski proizvođač gnojiva EuroChem isporučio je 38.000 tona dušične kiseline ruskim tvornicama za proizvodnju topničkog streljiva. Njemački političari prepoznaju opasnost i sada pozivaju na proširenje režima sankcija EU-a, uključujući ministra energetike Schleswig-Holsteina Tobiasa Goldschmidta: "Vrijeme je za odlučnu akciju protiv izvoza gnojiva iz Putinove petrodržave. Njemačka vlada mora izvršiti pritisak na EU da brzo provede učinkovit režim sankcija bez rupa na europskoj razini." Njemački klijenti, kao ni brodovlasnici koji ostvaruju velike profite na jeftinim gnojivima iz Rusije, nisu htjeli ništa komentirati.