Prodrijeti kroz bedem šutnje oko vatikanskih tračeva, govorkanja i tajni već tisućljeće i pol smatra se pravim podvigom. A to je sada uspjelo Der Spiegelu. Njemački tjednik u tiskanom je izdanju objavio veliki temat o objavi rezultata istraživanja koje je pokazalo da je u toj zemlji unutar crkve najmanje 1670 klerika seksualno zlostavljalo najmanje 3677 djece od 1946. do 2014.

Express je prije nekoliko dana pisao da je istraživanje naručila sama Njemačka biskupska konferencija, da se ispostavilo da je u zlostavljanju djece sudjelovalo najmanje 4,4 posto klerika, da se zlostavljačima u najvećem broju slučajeva nije dogodilo ništa ili praktično ništa... S objavom rezultata podigla se u Njemačkoj žestoka bura. Prvo zato što su se izvještaja, čak prije same biskupske konferencije, dočepali mediji.

RASKOL Benedikt šuti o aferama Crkve: "Ionako uskoro odlazim"

Drugo, zato što je ispalo da velika većina njemačkih biskupija jest surađivala pri istraživanju, ali su neke to odbile. Iako su te bile rijetke, šokantno je da se na to drznula uopće iti jedna. Treće, "Rezultati istraživanja su šokantni, a vjerojatno prikazuju samo vrh ledenog brijega", komentirala je ministrica pravosuđa SR Njemačke Katarina Barley i pozvala Crkvu da preuzme odgovornost za desetljeća zataškavanja i negiranja zlostavljanja.

U takvom kontekstu Der Spiegel donosi veliku priču o "papi koji voli i razgovarati i šaliti se, ali i koji je jako uznemirio rigorozne vatikanske elite, i u formi i u sadržaju". Jedno od najžešćih točaka tihe pobune protiv pape Franje danas konzervativni su klerikalni katolički krugovi u SAD-u, a najnovija okosnica sukoba je sudbina nedavno umirovljenog kardinala Theodorea Edgara McCarricka. Papa Franjo prihvatio je ljetos njegovu ostavku nakon poplave javnih optužbi da je seksualno maltretirao i silovao mladiće iz svoje blizine.

Ubrzo su predstavljeni rezultati dvogodišnje Crkvene istrage o seksualnom zlostavljanju u Crkvi u Pennsylvaniji, na vidjelo je izašlo nekoliko vrlo skupih nagodbi Crkve od 2005. do 2007. zbog McCarrickovih seksualnih napada, a u najmanje dva slučaja oni koji su kao žrtve optuživali kardinala, bili su sami svećenici. Sukob je u Crkvi u SAD-u nastao oko toga je li papa Franjo znao za kardinala silovatelja ili ne. Konzervativni dio klera papu smatra odgovornim, liberalniji dio smatra da je papa postupao kako spada.

U tom trenutku Der Spiegel dolazi do"postarijeg kardinala" u Vatikanu i citira ga anonimno, što ovom listu nije čest običaj, o lažima, intrigama i "o Svetom ocu koji kao niti jedan prije njega dovodi u pitanje vjerske istine". Papa Franjo izabran je prije šest godina kao 265. nasljednik Sv. Petra, pri čemu je naslijedio Crkvu punu velikih problema. U Vatikanu se povremeno spominje kako je papa u uskom krugu suradnika jednom rekao:

"Nije isključeno da ću u povijest ući kao onaj pod kojim se raskolila Katolička crkva." Nije tu riječ samo o sukobu konzervativne ili rigidne struje u Crkvi i liberalnije i suvremenije, nego i o konkretnim slučajevima. S jedne strane u dobu pape Franje krenule su istrage seksualnog zlostavljanja; u Njemačkoj, u Pennsylvaniji, pa i u Čileu, unatoč tome što je papa prvotno vjerovao onom dijelu klera koji je tvrdio da su optužbe za zlostavljanje lažne, da bi potom poslao vlastite istražitelje, pa kad su mu oni rekli da zlostavljanja jest bilo, onda je potpuno promijenio mišljenje.

Što se McCarricka tiče, konzervativci papu optužuju da je znao za neobuzdanog kardinala. No, isto tako je činjenica i to da je tog kardinala postavio još papa Ivan Pavao II, da je za njegov užasan životni stil morao znati i on i njegov nasljednik papa Benedikt XVI već samim time što su izvansudske nagodbe sa žrtvama sklapane još od 2005. Konzervativci papu optužuju da oko najtežih problema šuti, liberalni pak da papa Franjo pritom zato radi, da djeluje.

Dražen Kutleša Tko je Kutleša, čovjek kojeg Papa želi umjesto Bozanića?

Primjer kako konzervativci papu napadaju slučaj je upravo s McCarrickom, anegdota kada je danas totalno kompromitirani kardinal 2014., tada još u milosti, ponosan, u dobrom zdravlju i snažan, prilikom posjeta papi rekao: "Čini mi se da Bog sa mnom još ima planova." Na to mu je papa Franjo uzvratio, zapravo brutalno spustio: "Moglo bi ispasti i to da ti vrag još nije pripremio sve potrebno za smještaj."

2018. godina pokazala je koliko je papina dosjetka bila brutalna, mnogi će reći koliko je papa vodio računa o tome što se kardinalu zlostavljaču priprema u budućnosti. Točno o tome Der Spiegelu pričao je sada anonimni stariji konzervativni kardinal iz Vatikana.

"Tom Franji ja od početka nisam vjerovao niti jednu jedinu riječ... On propovijeda milosrđe, a zapravo je jedan hladni, proračunati makijavelist i, što je najgore od svega, on laže", kazao je ogorčeni stari kardinal.

U tom tonu članak spominje niz optužbi na račun pape; da "često govori u trenucima kada to nije oportuno, a da šuti u nekim drugim, važnim trenucima". U tom kontekstu se navodi i njegov govor pred mladima tijekom nedavnog posjeta Estoniji, o tome da mu je jasno zašto tako puno mladih danas smatra i osjeća da im Crkva nema ništa za ponuditi, da Crkva uopće ne razumije njihove probleme.

"Mi se sami trebamo obratiti, trebamo shvatiti da, kako bismo stali na vašu stranu, moramo promijeniti mnoge stvari koje vas odbijaju", kazao je u otprilike isto vrijeme kada se u Njemačkoj Crkva javno ispričavala nakon objave rezultata istraživanja, koje je sama naručila, o seksualnim zločinima.

Potpuno nasuprot toga, pak, stoje optužbe protiv pape Franje da je i sam bio makar na rubu prikrivanja zločina. Juan Pablo Gallego, najpoznatiji argentinski odvjetnik koji zastupa zlostavljanu djecu, za Der Spiegel je papu optužio da je znao za zločine svećenika Julija Cesara Grassija, koji od 2013. guli robiju zato što je iskorištavao maloljetnike u dobi između 11 i 17 godina.

Rekao je da je papa Franjo u ona doba bio ispovjednik tom svećeniku, da je još 2006. bio sumnjičav prema tvrdnjama o zločinima, da je tajio da je Crkva platila odvjetnika svećeniku. S takvih pozicija napada ga konzervativna struja. Ona druga podržava ga smatrajući da papa djeluje promućurno, sve u svoje vrijeme, da Crkvu gradi demokratskijom, manje centraliziranom, da uspješno kritizira moderni kapitalizam kako bi se zalagao za kršćanski socijalni nauk. Nasuprot tome optužuju ga da nije posao pape mijenjati oblik društva i biti kreativan, nego brinuti o kontinuitetu Crkve. U tom sukobu koriste se sva oružja.