Prvo je vlada u Kataloniji najavila referendum, pa je vlada u Madridu rekla da ga neće dopustiti, pa je ustavni sud rekao da je referendum protuustavan, pa je vlada u Barceloni rekla da ih nitko ne može zaustaviti... Po ulicama Barcelone sve je više pripadnika interventne policije i vojske te prosvjednika. Pretražuju stanove, razne organizacije, zapljenjuju glasačke listiće za ilegalni referendum.

U takvoj situaciji katalonski predsjednik Carles Puidgemont Casamajo optužio je Madrid da je "ukinuo Kataloniji autonomiju" i da je "izazvao izvanredno stanje". Pa se oglasio i španjolski premijer Mariano Rajoy. "Ovaj referendum je fantazija. Pozivam katalonsku vladu da zaustavi eskalaciju radikalizma. Još ima vremena da se izbjegnu veći problemi", kazao je premijer Rajoy.

Radikalniji separatisti u Kataloniji ovakve premijerove riječi nisu shvatili kao riječi državnika koji želi poštovati odluke ustavnog suda, nego kao prijetnju – građanskim ratom. Katalonske novine "El Periodico" objavile su na naslovnici veliki natpis "Vlada na rubu ponora". Separatisti se zaklinju da će 1. listopada referendum ipak biti održan i da će biti obvezujući. No, objektivno, referendum je danas izrazito malo vjerojatan, jer je španjolska vlada policijskim racijama vrlo elegantno potpuno razbila referendumsku logistiku.

Istodobno dijalog između separatista i vlade u Madridu apsolutno ne postoji, bez obzira što doista nema nikakvih naznaka da postoje snage koje bi najradije išle u otvoreni rat. Ono što je najvjerojatnije jest da će stanje u Kataloniji bivati sve napetije, i to sve do 1. listopada. A što se može očekivati tada, u srijedu navečer na La 1 kazao je katalonski stručnjak Toni Bolaño:

"Nitko ne bi trebao misliti da će 1. listopada ljudi ostati kod kuće zato što neće biti glasačkih kutija, glasačkih listića, glasačkih mjesta. Napetost će do tada samo rasti." Dalje od toga Bolaño nije išao. Novinar Fermín Bocos, već nagrađivan kao španjolski novinar godine, međutim jest. On je već uspoređivao događaje u Kataloniji, u Španjolskoj danas s onima u Ukrajini iz 2014.

Raspoloženje je inače u Kataloniji takvo da je, barem prema relevantnim istraživanjima, između 40 i 50 posto Katalonaca za osamostaljivanje ove autonomne pokrajine koja ustavom nema pravo na samostalnost. Odnosi snaga su, dakle, pola pola. Postoje i pojedine organizacije u Kataloniji za jedinstvenu Španjolsku, prvenstveno one koje se zalažu za civilno društvo, no polovica Katalonaca koja je za ostanak u Španjolskoj, "ne želi dolijevati ulje na vatru".

U drugoj, separatističkoj polovici aktivni su, međutim, mnogi renomirani kulturnjaci ili sportaši; pa tako i slavni tenor Jose Carreras te nogometni trener Pep Guardiola. Danas u Kataloniji vlada tako napeto stanje da ispada da je pokrajina u kojoj su postojali separatisti isto kao i u Baskiji i u Galiciji, ali je bila u pravilu mirna dok je ETA u Baskiji praktično vodila rat, danas neusporedivo nemirnija nego Baskija.

Baskijski nacionalisti još uvijek se zalažu za neovisnost, ali odavno više nisu tako radikalni kao što su to katalonski nacionalisti posljednjih godina. U četvrtak 21. kolovoza policija je temeljito pretraživala urede pojedinih katalonskih ministarstava u Barceloni, dok je katalonski predsjednik javno poručivao da "nema povratka na staro", a na ulicama glavnog grada Katalonije okupljale su se tisuće separatistički raspoloženih nacionalista.