Šefica povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković govori o kaznama koje je izrekla, zašto se povlače imovinske kartice i je li Karamarko kriv za Mercedes.

Saborska oporba se zbog nedavnog prijepora o sadržaju imovinskih kartica obrušila i na Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa. Smatrate li da ste u nečemu pogriješili?

Povjerenstvo je u odnosu prema rješenju Agencije za zaštitu osobnih podataka postupilo na jedni moguć, zakonit, savjestan i odgovoran način. Pogrešno se interpretiralo da Povjerenstvo nije trebalo uvažiti rješenje Agencije, s obzirom na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske. Na stav Ustavnog suda, Povjerenstvo se može pozvati samo povodom korištenja propisanoga pravnog lijeka, odnosno u upravnoj tužbi kojom se od upravnog suda traži da se rješenje Agencije poništi. No podnošenje upravne tužbe nema odgodni učinak, stoga u situaciji u kojoj se našlo, Povjerenstvo uistinu nije imalo drugog izbora. Važno je objasniti da dio podataka koji je u međuvremenu vraćen na javnu objavu, nije dokaz da do privremenog povlačenja imovinskih kartica nije niti trebalo doći. Preinake informatičkog programa u kojem se prikazuju imovinske kartice ne mogu se provesti bez privremenog uklanjanja.

Karamarko navodno krši zakon vozeći službeni automobil tvrtke svoje partnerice, jer službeni automobil, prema Zakonu o cestovnom prometu, smiju voziti samo zaposlenici te tvrtke. Neki smatraju da bi s tim u vezi trebalo reagirati Povjerenstvo. Bi li?

Ako u povodom informacija koje su dostupne iz medija, ili na neki drugi način, Povjerenstvo stekne saznanja koja upućuju na povredu odredbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa, postupit ćemo u skladu sa svojim ovlastima, te nakon pribavljanja podataka i dokumentacije, protiv dužnosnika pokrenuti postupak radi utvrđivanja sukoba interesa. Povjerenstvo nije nadležno utvrđivati je li time što je dužnosnik Tomislav Karamarko koristio osobno vozilo trgovačkog društva čiji on nije zaposlenik u privatne svrhe, počinjen prekršaj iz Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Za provođenje nadzora primjene tog Zakona, nadležno je resorno ministarstvo, a prekršaj se utvrđuje u prekršajnom postupku pred nadležnim prekršajnim sudom. Dužnosnici su obvezni u izvješću o imovinskom stanju prikazati podatke o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na dan podnošenja izvješća. S obzirom na to da Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne definira pojam izvanbračne zajednice, za potrebe provođenja postupaka iz nadležnosti Povjerenstva, može se primijeniti definicija izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona.

Ipak, SDP je uputio prijedlog kojim će se objava podataka o imovini i imovinskom stanju dužnosnika izuzeti iz dosega Zakona o zaštiti osobnih podataka. Čini li vam se da ste svojevrsnu podršku vladajuće stranke dobili zahvaljujući tome što je izborna godina?

Ne. Izmjene i dopune Zakona o kojima je ovdje riječ, hitna su i interventna mjera kako bi se u što kraćem roku, ne čekajući ishod pokrenutoga upravnog spora, podaci iz imovinskih kartica vratili na javnu objavu, u istom sadržaju kao što je to bilo prije rješenja Agencije.

Zadovoljni ste svojim radom u ove dvije i pol godine. Koji su omjeri mišljenja i očitovanja u odnosu prema prethodnim sazivima?

Institucionalni i pravni okvir u kojem djeluje ovaj saziv Povjerenstva, bitno je drukčiji. Od stupanja na dužnost sadašnjih članova, Povjerenstvo djeluje kao stalno, samostalno i neovisno državno tijelo, stoga se od takvog Povjerenstva mora očekivati više. Iz podatka da su u prošlih desetak godina na podnesene zahtjeve dužnosnika ranija povjerenstva dala sveukupno oko 150 mišljenja i očitovanja, a da ih je Povjerenstvo u ovom sazivu u samo dvije i pol godine dalo više od 400, može se zaključiti da se svijest o potrebi očuvanja vlastitog integriteta i vjerodostojnosti kod dužnosnika itekako mijenja. To je pokazatelj pozitivnih nastojanja dužnosnika da u potencijalno spornim situacijama, poduzimanjem određenih radnji očuvaju povjerenje građana u tijela javne vlasti.

Kaznili ste više ministara i zamjenika. Samo je Varga dvaput bio u sukobu interesa. No većina ih je i dalje na dužnosti. Je li to uspjeh?

Pogrešno je uspjeh i rezultate Povjerenstva ocjenjivati sukladno broju dužnosnika koji su zbog utvrđenog sukoba interesa ili povrede Zakona, izgubili dužnost koju su obnašali. Naime, pravilima o sukobu interesa nastoji se uspostaviti sustav za ranu identifikaciju rizika. Zadaća je Povjerenstva prije svega širenje spoznaja o sukobu interesa, u kontekstu prevencije korupcije, te upućivanje dužnosnika na čestitost. U širem smislu, zadaća Povjerenstva može se opisati kao provođenje politike koja promiče sudjelovanje društva i ostvarivanje načela vladavine prava pravilnim upravljanjem javnim poslovima i javnom imovinom. Ako je kroz predmete dužnosnika Siniše Varga Povjerenstvo upozorilo što bi se smatralo dobrom praksom, koja će se ubuduće poštivati kao općeprihvaćeni standard, onda se poštivanje tako izgrađenih standarda, može smatrati uspjehom.

Odlaskom s dužnosti platio je jedino Branko Šegon. Je li on doista, među vladajućima, najgori primjer sukoba interesa?

Odluke u svim predmetima detaljno su obrazložene i javno su dostupne. Ono što izdvaja predmet Branka Šegona nije samo težina osobne odgovornosti dužnosnika u određenoj situaciji nego pravila sustava unutar kojeg su se dodijelila kreditna sredstva HBOR-a, odnosno diskrecijske ovlasti članova uprave prema kojima se krediti mogu odobriti i mimo propisanih uvjeta određenog programa kreditiranja. Često kroz predmete iz svoje nadležnosti Povjerenstvo upozorava na određene pojavnosti i nedostatke koji proizlaze iz općih propisa.

Sjetimo se ministra Jakovine. Zbog sukoba interesa, kaznili ste ga s 10.000 kuna koje je mogao otplatiti u 10 obroka. Nije li to smješno za nekoga tko prima ministarsku plaću?

Tihomiru Jakovina izrečena je najviša sankcija u odnosu prema ostalima kojima je utvrđena potpuno ista povreda Zakona odnosno propust pravodobnog prijenosa upravljačkih prava koja proizlaze iz udjela u vlasništvu trgovačkog društva na povjerenika. Znatno viša sankcija u odnosu prema drugim dužnosnicima izrečena je upravo zbog toga što je u trenutku utvrđivanja povrede, obnašao visoku dužnost u izvršnoj vlasti, pa je time njegova odgovornost za poštivanje odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa veća. Kao takva, sankcija je svrhovita neovisno o izrečenom trajanju obustave isplate dijela plaće.

Marinu Lovrić Merzel kaznili ste sa šest tisuća kuna jer Povjerenstvu nije prijavila da je njezin suprug Mladen Merzel, kao suvlasnik tvrtke S-tel koja je vlasnik Radija Quirinus, bio u poslovnom odnosu sa Županijom. I dalje je saborska zastupnica. I Bandić je kažnjen s 12.000 kuna jer je uz plaću gradonačelnika primao i naknadu kao predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba. I dalje je gradonačelnik. Niz je takvih primjera. Je li to moralno ispravno?

Kao što je to pojasnio i Ustavni sud u svojoj odluci, svrha sankcija koje propisuje ZSSI nije kažnjavanje dužnosnika zato što se zatekao u sukobu interesa nego kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju zakonskih obveza propisanih ZSSI-om. Svojevrsnu ocjenu o ispravnosti postupaka dužnosnika, donose građani kroz izborni proces.

Najveću kaznu, od 40.000 kuna, dobio je Željko Kerum. No ostala je rupa. Nema nikoga tko bi ga potom ‘prisilio’ na predaju imovinske kartice?

Povjerenstvo protiv dužnosnika može pokrenuti novi postupak i izreći mu novu sankciju.