Bivši ministar Vili Beroš po izlasku iz zatvora poručio je kako na nikoga nije ljut, pozvao je institucije da rade svoj posao, a u ruci je imao knjigu "Faktologija".

- Govori o medijskoj percepciji stvarnosti, sjajna knjiga. Govori o globaliziranju određenih ideja i jednostranom izvještavanju. Svima bih je preporučio. Dvaput sam je pročitao - dodao je. Faktologija: "Deset razloga zašto pogrešno vidimo svijet i zašto je sve mnogo bolje nego što mislimo" , knjiga je koju su napisali Hans Rosling, Anna Rosling Rönlund i Ola Rosling. Ona nudi radikalno novo objašnjenje zašto je naša percepcija svijeta često iskrivljena i netočna.

Autori u knjizi istražuju deset temeljnih “instinkata” koji oblikuju naš pogled na svijet, a koji često izazivaju pogrešne zaključke i predrasude. Rosling analizira deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na „nas“ i „njih“) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja.

Rosling na primjeru pokazuje da, iako je napredak na globalnoj razini neosporan, ljudska percepcija često nije u skladu s stvarnim stanjem. Naša tendencija prema negativizmu, koja se potiče medijima, oblikuje naš pogled na svijet tako da mislimo kako stvari idu loše, dok u stvarnosti postoji mnogo pozitivnih promjena.

"Faktologija" je, piše portal Dalmacija News, doživjela izuzetnu popularnost širom svijeta, a među najistaknutijim čitateljima bio je i Bill Gates, koji je ovu knjigu opisao kao “jednu od najvažnijih koje je u životu pročitao”. Gates smatra da je knjiga nužan vodič za razumijevanje globalnih promjena i način kako prepoznati stvarne društvene napretke. On objašnjava:

- Teško je vidjeti napredak ako svijet podijelite na bogate i siromašne zemlje. Kada su to jedine dvije mogućnosti, vjerovat ćete da je svatko tko nema određenu kvalitetu života siromašan - smatra Gates.  Njegova  osnažuje argument Roslinga da je percepcija svijeta često iskrivljena zbog našeg jednostavnog razmišljanja u kategorijama “bolje” ili “lošije”, što zanemaruje složenost globalnih trendova.

I dok je Beroš pritvorske dane kratio "Faktologijom"  drugi pritvorenici i zatvorenici skloni su čitati druge teme - erotske romane, krimiće pa i klasike hrvatske književnosti. O tome bi dosta mogao znati dr. Ivo Sanader kao šef zatvorske knjižnice u Lipovici.  

U Lepoglavi su ludi za erotskim romanima

Knjižnica najstrožeg hrvatskog zatvora Kaznionice u Lepoglavi ima više od 11.000 naslova. Nekad je među najpopularnijim bila knjiga "Hrvatski monstrumi" autora Dušana Miljuša, a jedne godine među najčitanijima je bio "Kazneni zakon" Marina Lulića.  U najpoznatijoj hrvatskoj kaznionici uz krimiće najposuđivaniji su trileri, povijesna proza i knjige za samopomoć. Umjesto Biblije i Kurana zatvorenicima u Lepoglavi draže su knjige dijametralno suprotnog sadržaja. Oni čitaju Zvonimira Majdaka, odnosno njegove erotske romane "Želim još puno puta" i "Gospođa" koje je pisao pod pseudonimom Suzana Rog, a u vrhu posudba su Kenan Crnkić i "Pazi kojeg vuka hraniš" te Pavao Pavličić s "Krvnom vezom", objavio ej 24sata u svibnju ove godine. 

I u ostalim kaznionicama, najčitaniji su svakako kriminalistički romani, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl.

U kaznionici Lipovica pokraj Požege, gdje je najrazvijenija čitalačka navika zatvorenika, najčitanije su, uz krimiće, putopisne knjige i one vjerskog sadržaja. Čitatelji najviše posežu za Biblijom i Kuranom, a slijede ih "Tko je čovjek" Tomislava Ivančića i dva domaća klasika "Prokleta avlija" Ive Andrića i "Zlatarevo zlato" Augusta Šenoe. Iz bibliotečnog odjela u Valturi, jedinoj kaznionici otvorenog tipa, najviše se poseže za romanom Agathe Christie "Ubojstvo u Orient Expressu" i krimićima američke književnice Patricije Cornwell "Corpus delicti" i "Obdukcija". Tamošnje zatvorenike na izdržavanju kazne zanimaju i knjige o ljekovitom bilju pa često posuđuju "Kućnu biljnu ljekarnu" Ivana Lesingera. Nerijetko posežu za enciklopedijama i knjigama povijesnog sadržaja, među kojima je najčitanija "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji" Franje Tuđmana.

U Glini je najčitanija "Grička vještica"

Kriminalistički romani najčitaniji su žanr i u Kaznionicu u Turopolju, no jedino njezini zatvorenici iznadprosječni interes pokazuju i za znanstvenu fantastiku i humoristički roman. Najposuđivaniji su Robert Ludlum i "Teški krug", John Grisham i "Posljednji porotnik" te svevremenski klasik Williama Shakespearea " Romeo i Julija".

Trileri su na prvom mjestu u Glini, a najčitanija je Marija Jurić Zagorka i njezina serija romana "Grička vještica". Tamo se također čita Ivu Andrića, ali za razliku od Lipovice zatvorenici u Glini preferiraju njegovu "Na Drini ćuprija". Treća po broju posudbi knjiga tamo je "Godina prođe, dan nikada" glumca Žarka Lauševića, koji je također velik dio života proveo iza rešetaka.

U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. Najčitaniji je Robert Naprta i njegovi romani "Luna", "Bijela jutra" i "Testament grofa Drakule", ali osuđenice rado čitaju i "Ciganin, ali najljepši" Kristijana Novaka te "Pogledaj što je mačka donijela" Ante Tomića.