Tko god je mislio da Kolinda Grabar Kitarović kani provesti mandat kao fikus, ljuto se vara i ne poznaje tu ženu, rekao nam je izvor iz predsjedničina kruga, bivši suradnik, odlično upućen u predsjedničinu karakternu i političku konfiguraciju...

- Uvjerena je da može spasiti Hrvatsku. Ona ima misiju. To se vidjelo već prilikom sastavljanja njene privremene tehničke vlade - nastavlja naš sugovornik.

- Ona je bila sigurna da će ta vlada obaviti sjajan posao, i da će na izborima, kao neovisna lista, skupiti veliki broj glasova. Njen plan nije srljanje u maglu, ona bi na kraju išla i na promjene Ustava kako bi stekla moć nalik na onu kojom je raspolagao Tuđman. Sjećate se da je već na početku mandata tražila Milanovićevu ostavku i da je bila sigurna da Vlada njoj polaže račune?! To nije bilo slučajno. Ona tako doživljava predsjedničku poziciju, i neće se smiriti dok ne iskuša sve što može ne bi li je osvojila...

KGK kao nasljednica bana Ivana Mažuranića

U tim planovima zasad ima podršku “moćne gomilice” utjecajnih poslovnih ljudi, političara i javnih osoba koje vjeruju da je oklada na Kolindu dobra investicija u budućnost. Kad je dr. Zdravko Tomac nedavno izrekao himnu predsjednici koju je nazvao “banicom”, onda je zapravo poslužio kao glasnogovornik cijele skupine anonimnih oligarha, koji misle to isto.

Dr. Slaven Letica, vrlo utjecajna figura na Pantovčaku, Kolindu Grabar Kitarović uspoređuje s “banom pučaninom Ivanom Mažuranićem” tvrdeći kako bi Kolinda trebala biti predsjednica pučanka...

Ambicije Kolinde Grabar Kitarović u stanovitoj su korelaciji s prostorom. Prostor nije politički neutralan - na Pantovčaku, ona ima na raspolaganju hrvatski Xanadu, veliki, dvorski kompleks, idealan za reprezentaciju sjaja bez moći. Gore se mogu primati predsjednici, premijeri, krunjene glave, s vojnim i drugim počastima. Lijepi zrak, i šumski ambijent, sugeriraju ležernost političke pozicije.

Vila u Visokoj, mjesto gdje je KGK započela karijeru, idealno je mjesto za birokratskog upravnika Hrvatske bez puno ovlasti. Tamo su stolovali Jakov Blažević i Ema Derossi Bjelajac, socijalistički predsjednici Hrvatske.

Centar moći bio je, dakako, u Centralnom komitetu, famoznoj Kockici, a srce moći bio je ured šefa Partije, koji je sa svojom koterijom - koja se nekad zvala Politbiro - određivao što će misliti i raditi Centralni komitet a onda i ostatak društva.

Tomislav Karamarko ponudio je Kolindi seobu u Banske dvore, dok bi vlada otišla u Kockicu - nakon što je svećenik raskuži od zloduha komunizma. No taj je posao, saznali smo, još 1991. obavio kardinal Kuharić.

Karamarko bi bio lud da ode u Kockicu, vilu propuh

Karamarko bi time počinio nevjerovatnu grešku, kaže naš sugovornik, dužnosnik jedne od bivših vlada.

-Tamo, naime, nema nikakvih preduvjeta za normalan rad. Gdje ćete primiti strane delegacije? Kako ćete im odati počast? Ta je zgrada hladna, u njoj je propuh. S druge strane, Predsjednica bi dobila elitni prostor u samom srcu grada, što bi je automatski pozicioniralo kao najjačeg političkog igrača...

Karamarko je, valjda pristitnut i takvim argumentima, brzo odustao od Kockice, ali Kolinda Grabar Kitarović nije od Banskih dvora. Slaven Letica u javnost je plasirao stav prema kojemu bi Markov trg bio idealna lokacija za predsjednicu, pa se igra nastavlja.

Vila u Visokoj značila bi da se Kolinda "penzionira"

Vila u Visokoj, mjesto gdje je Tito 1948. primio famozni brzojav od Staljina, gotovo sigurno neće biti Ured predsjednice, osim ako je Karamarko ne odluči posve pasivizirati.

To je, naime, najgora lokacija za predsjednicu, jer bi je smjetila u tijesan, skučen, prometno teško dostupan prostor.

Osim preseljenja, KGK ima ozbiljne ambicije utjecati i na državne poslove. Kad je propala ideja formiranja njene tehničke vlade, pokušala je progurati svoje ljude u kabinet... No sukob između predsjednice i predsjednika HDZ-a na neko vrijeme je pospremljen pod tepih.

’Milanović nam je neprijatelj, a ne predsjednica Kolinda Grabar Kitarović’, rečenica je koju je vrh HDZ-a izgovorio dva dana prije nego li će se u Hrvatskom saboru glasovati o novoj vladi. Rečenica ni po čemu nije nešto posebno zanimljiva (štoviše tako bi nekako i onaj tko nema veze s politikom zaključio), ali je i više nego znakovita za odnose Pantovčak- Trg žrtava fašizma.

Nije tajna da je sukob na toj relaciji eskalirao zbog predsjedničine želje da oformi tehničku vladu, potencijalni ministri intervjuirani su u odvojenoj sobi i zamoljeni za diskreciju, dok se Kolinda Grabar Kitarović nećkala oko davanja mandata za sastavljanje vlade Domoljubnoj koaliciji i MOST-u.

Sve je to utjecalo na njihov odnos, a čak je i članstvo HDZ-a znalo reći da je ‘poletjela’.

Kolinda je malo poletjela, ali ona ne može protiv HDZ-a

Naime, još je dovoljno friško sjećanje svima u HDZ-u da je ona upravo zahvaljujući toj stranci i potpori Tomislava Karamarka (koji ju je osobno dva puta u Bruxellesu nagovarao da pristane biti kandidatkinja HDZ-a) te stranačkoj mašineriji pobijedila SDP-ova Ivu Josipovića u drugom krugu. I to ne s velikom razlikom glasova.

‘Kolinda voli biti u centru pažnje, voli da je se voli, ali u tome ne mora biti nužno ničega lošeg. Ali mora znati da će joj i za drugi predsjednički mandat trebati potpora stranke, odnosno HDZ-a, ako želi pobijediti. Također, bilo bi dobro da bude u dobrim odnosima da predsjednikom stranke jer će tako imati svu moguću potporu. U suprotnom, zadesit će je sudbina Ive Josipovića - rekao nam je sugovornik blizak vrhu HDZ-a.

Predsjednica je potom dala mandat Tihomiru Oreškoviću, strasti su se smirile, a ona je preselila ured u Vukovar. Upravo je taj čin oduševio sve u HDZ-u pa i samo vodstvo, no ne samo njih: čelnici SDSS-a također su bili oduševljeni posjetom i njenim govorom.

‘To je bio odličan potez. Pokazala se kao predsjednica koja se libi spustit među narod. Odjenula je slavonsku nošnju, kuhala s pukom, susrela se s Vukovarcima i zaista joj se nema što prigovoriti, rekao nam je sugovornik iz samog vrha HDZ-a. 

Buljević je Karamarkov a ne Kolindin kadar u vladi

Josip Buljević koji je predsjedničin savjetnik za nacionalnu sigurnost novi je ministar obrane. Buljević je kadar Tomislava Karamarka koji je nenadano isplivao kao ministar obrane jer je general Damir Krstičević odbio.

Kao jedan od razloga navodi se da je Krstičević tražio slobodu u kadroviranju ključnih ljudi- VSO-a, načelnika glavnog stožera i slično, ali mu HDZ to nije mogao obećati. Druga je pak priča da je u zadnjem trenutku odlučeno da Buljević bude ministar i da je to pogodilo Krstičevića.

Koja je verzija točna, možda će vrijeme pokazati jer su u HDZ-u do zadnjeg trenutka krili imena ministara, što zbog bitaka unutar same stranke, što zbog toga da ne se nešto ne ‘urekne’.

‘Kadroviranje ministara nije išlo glatko. Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić napadao je svakog kandidata Tomislava Karamarka, od dr. Ante Čorušića za ministra zdravstva, pa čak i samog Tihomira Oreškovića i zato je Karamarko skrivao imena’, govori sugovornik blizak vrhu stranke.

U trenutku kad je dr. Ante Čorušić otpao pojavilo se ime dr. Slavka Oreškovića, predstojnika Klinike za ženske porode i bolesti u Petrovoj ulici u Zagrebu. Navodno mu je do zadnjeg trenutka bio protukandidat dr. Mario Zovak iz Sestara Milosrdnica u Zagrebu.

Ministarstvo zdravstva bilo je u jednom trenutku zanimljivo i MOST-u, a spominjalo se i ime Lea Šunjića, koji dolazi iz Metkovića ili kao ministra zdravstva ili kao šefa HZZO-a.

Od 2013. godine Šunjić je zaposlen u HZZO-u u Uredu ravnatelja – voditelj je projekta pripreme dopunskog zdravstvenog osiguranja za izdvajanje. Navodno su njegove političke ambicije započele s pobjedom predsjednice Kolinde Grabar Kitarovć na predsjedničkim izborima.

Nakon što je stavio njihovu zajedničku fotografiju iz izborne noći na svoj Facebook profil, krenule su priče da je u rodbinskim vezama s njom i to preko njenog supruga Jakova Kitarovića.

No, jedan od problema Lea Šunjića, ali i njegovih kolega jest što je rad HZZO-a u posljednje vrijeme postao predmet nadzora niaz državnih institucija od Državne revizije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja do inspekcijskih službi Ministarstva gospodarstva.

Damir Vanđelić neće ući u novu Vladu kao kadar KGK

Štoviše, navodno predstavnici Europske komisije u Zagrebu sa zabrinutošću promatraju rad HZZO jer ih sve više podsjeća na ponašanje Slovenskog zavoda za zavarovanje zbog čega je Europska komisija tužila Republiku Sloveniju Europskom sudu pravde. Upravo zbog toga HDZ nije prihvatio da Leo Šunjić preuzme jednu od najvažnijih pozicija u hrvatskom zdravstvu - ministra zdravlja ili šefa HZZO-a.

Šunjić pak skoro sve demantira. ‘Nisam imao niti imam ambiciju postati ministar zdravstva RH. Moja surpuga je Nives Šunjić, rođena u Šibeniku, a djevojačko prezime joj je Pinezić. Ono što vam mogu pouzdano reći da je u HZZO u redovnom nadzoru bila Državna revizija te da je imala određenih primjedbi na poslovanje Zavoda. Koliko mi je poznato Državna revizija je Izvještaj objavila na svojoj web stranici. Također, mogu vam potvrditi da smo po anonimnoj prijavi predmet istrage Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ono što mi je prvi glas jest da Europska Komisija sa zabrinutošću promatra rad HZZO. Prije bih rekao da je riječ o ‘zabrinutošću’ jednog od osiguravatelja- rekao je Leo Šunjić za Express.

Da je HDZ, kojim slučajem pristao da Šunjić bude na jednoj od spomenutih funkcija, moglo bi se reći da bi možda bio jedan od rijetkih kadrova predsjednice u novoj vladi, ako je točno da se ona zauzimala za njega.

Predsjednica je bila jako zainteresirana za Vladu

Buljević dolazi s Pantovčaka, ali on je prije svega intimus šefa HDZ-a Tomislava Karamarka i ne može se na njega gledati kao na čovjeka Kolinde Grabar Kitarović. Da je kojim slučajem Damir Krstičević postao ministar obrane ili pak Nikola Brzica - onda bi se ostvarile želje predsjednice jer su upravo njih dvoje bili u igri za isti resor u njenoj tehničkoj vladi.

Predsjednica je, pak, za sastavljanje vlade bila itekako zainteresirana. Pogotovo zato jer je bila uvjerena da bi njena tehnička vlada na čelu s Damirom Vanđelićem kao premijerom bila pravi preporod za Hrvatsku. I zato je osluškivala imena kandidata za svaki sektor.

No, iz HDZ-a su krili imena od svih pa tako i od nje. Bilo je doista puno kandidata za svaku funkciju i trebao im je mir, dakle nikakve sugestije, jer se ionako svako ime moralo dogovoriti prvo s MOST-om, a na kraju i s mandatarom Tihomirom Oreškovićem.

‘Mi smo samo htjeli u miru, na prijedloge naših udruga, akademske zajednice i županijskih organizacija stranke naći najbolji izbor. Doista smo htjeli mir - rekao nam je naš sugovornik...

Povratak Ureda PR u Banske dvore odgovara duhu Ustava RH o suvlašću predsjednika Republike i VRH-a, a dao bi smisao ideji nove predsjednice Republike da na Markov trga vrati obrede smjena svečane straže, napisao je u Makarskom glasniku Slaven Letica, i dodao: - Konačno, taj bi povratak dao smisao i njenoj ideji da ima Ured koji je skromniji, jeftiniji, bliži građanima. Posljednji ban koji je bio u Banskim dvorima (tamo su hrvatski banovi i živjeli za vrijeme mandata!) bio je ban pučanin Ivan Mažuranić. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla bi sebe osmisliti kao PREDSJEDNICU-PUČANKU.

-Smatram - pojasnio je - da je vrlo važno da KGK održi javnosti i biračima dano obećanje, potvrđujući tako ispravnost prastare latinske izreke: „Verbea ligant homines, taurorum cornua funes.“ (Vola se veže za rogove, a čovjeka za riječ).

Kolinda će na sebi pokazati što je skromnost i vrlina

Pritom nikako ne mislim da je mjerilo njene vjerodostojnosti konkretno odredište (Visoka 22), već ideja da se preseljenjem Ureda P- RH pokaže kako nova predsjednica osobnim i institucionalnim primjerom želi pokazati kako je potrebno i moguće živjeti skromnije, jeftinije, razumnije.

Kad je u pitanju konkretna „adresa“ na kojoj bi se trebao nalaziti taj novi Ured predsjednice /predsjednika, za mene osobno nema nikakve dvojbe: to su Banski dvori. Činjenica da trenutno u njima „stoluje“ predsjednik VRH-a nikako ne govori protiv, već u prilog te ideje. Naime, Banski dvori spoj su dviju vila i ima sasvim dovoljno mjesta i za Ured predsjednika Republike i za Ured predsjednika /predsjedništva VRH-a.

Dr Zdravko Tomac razmišlja u sličnom duhu. On je od same inauguracije bio sklon vidjeti Kolindu kao novog Tuđmana, pa je već nakon inauguracije rekao:

- Osjetio sam da je ovaj dan jedan novi početak hrvatskog naroda. Mislim da su svi to osjetili. Održala je sjajan govor, pun domoljublja i narod je to osjetio i prihvatio ju je kao novog Tuđmana, ali modernog Tuđmana, koji se poziva na ljubav prema domovini. Nadam se da je cijela Hrvatska i svijet vidio da smo dobili predsjednicu koja ljubi Hrvatsku do bola, ali u isto vrijeme je i moderna političarka...

Moderna političarka nije uspjela u desantu na vladu, no igra još nije završena. Nema nikakve sumnje da će predsjednica nastojati uzeti što veći komad moći.

U prvom redu, ona će se s valdom “tući” oko reprezentiranja zemlje u Bruxellesu, na pojedinim sesijama na vrhu, kao i kod reprezentiranja u UN i drugim međunarodnim organizacijama.

S Milanovićem je vodila žestoku borbu oko toga. Vjerovatno će pokušati uvući u svoju galaksiju i Tima Oeškovića, s kojim se zna još iz Kanade. Karamarko je pazuio da u Vladu ne uđu kadrovi koji bi imali podijeljenu lojalnost, već će biti lojalni jedino njemu, odnosno Mostu.

Čini se da će na kraju svi ostati u svojim zgradama

U prošloj konstelaciji, samo je jedan Josipovićev čovjek bio u Vladi, Mirando Mrsić, koji je želio postati ministar obrane - bizarno - ali ga je Milanović “torpedirao” na najnezahvalniju poziciju, ministra rada i mirovina, neka se gomba sa ekonomskom propašću i vjećno nezadovoljnim umirovljenicima.

Kolinda Grabar Kitarović nije, čini se, uspjela čak ni to.

Valja imati na umu da bi sukob s Karamarkom i njoj bio jako riskantan. Vlada odlučuje o njenom proračunu a predsjednica je, što se zaboravlja, obećala i smanjiti ured, ne samo preseliti ga. Obećala je, štoviše, da će skresati ured za dvije trećine - a to bi značilo otkaze za stotinjak ljudi...

Ukoliko se baš zainate, u Vladi dakle mogu donijeti odluku da predsjednici ispune njene vlastite želje - a da to zna biti prokletstvo, već je jednom pokazao i Zoran Milanović, koji je predsjednicu suočio s odlukom o seobi u Visoku, pa je ostala konsternirana...

Što će, na koncu, biti od svega? Kako se sada čini: ništa. Karamarko je odustao od Kockice, Kolinda od Visoke, a kohabitacija pod krovom Banskih dvora čini se gotovo nezamislivom.

Uostalom, što bi se tada dogodilo sa uredom na Pantovčaku?