Kad se u subotu u podne okupe na Trgu Francuske Republike u Zagrebu, mali iznajmljivači nezadovoljni izmjenama zakona naći će se svega par minuta hoda od stana Andreja Plenkovića. Premijer živi na adresi Vinogradi 80 i krene li u subotnju šetnju prema gradu pa se spusti dolje na Ilicu, nabasat će na gomilu u kojoj neće biti previše njegovih obožavatelja. 

Prema službenim brojkama Ministarstva turizma, kada govorimo o smještaju u kućama, apartmanima i sobama fizičkih osoba, u Hrvatskoj raspolažemo s više od 220 tisuća smještajnih jedinica u više od 125 tisuća smještajnih objekata, s gotovo 665 tisuća osnovnih kreveta.

Od toga imamo više od 130 tisuća smještajnih jedinica u apartmanima s oko 401 tisućom kreveta, više od 18 tisuća u kućama za odmor s gotovo 98.500 kreveta, gotovo 29.100 soba sa 60 tisuća kreveta i više od 43 tisuća studio apartmana s gotovo 105.200 kreveta.

Iznajmljivači su se u međuvremenu raskolili u dva bloka - Građansku inicijativu "Spasimo male obiteljske iznajmljivače" koja i organizira subotnji skup nezadovoljstva "Sloboda rada iznajmljivačima! NE diskriminaciji, zabranama i porezima koji nas uništavaju".

Ali tu je i Hrvatska udruga obiteljskog smještaja (HUOS) koja nije pozvala svoje članstvo na prosvjedni skup. Kako smo već pisali, na čelu HUOS-a je Barbara Marković, koja je 2022. imenovana u Gradski odbor HDZ-a Split pa se brže-bolje požurila objaviti kako oni, to jest HUOS, "nisu protiv nikoga". Buše prosvjed. Pri tome valja spomenuti kako je Barbara Marković uredno predstavljala male iznajmljivače na sastancima u ministarstvu turizma. 

Iznajmljivači apartmana tvrde da im nove izmjene poreznog zakona ugrožavaju egzistenciju. Ovo je pet ključnih razloga zašto prosvjeduju.

1. Pravilo od 80 posto

Zakonom je uvedena obveza da onaj tko želi u zgradi iznajmljivati stanove, mora imati suglasnost 80 posto ostalih stanara, što će u većini slučajeva biti praktički neizvedivo, žale se iznajmljivači. Vlasnici svih postojećih stanova koji se iznajmljuj u zgradama moraju ishoditi suglasnost ostalih stanara u roku pet godina. Kao i svi oni koji će biti u procesu registracije kada zakon stupi na snagu. Ako ne uspiju dobiti suglasnost susjeda u roku pet godina, ukinut će im se rješenje o obavljanju djelatnosti "po sili zakona", pisao je Ivan Pandžić za 24sata. 

2. Neki će plaćati i pet puta više

Vlasnike apartmana, stanova i soba koje kratkoročno iznajmljuju turistima zahvatit će i porez na nekretnine, koji bi, ovisno o odluci lokalne uprave, trebao iznositi od 1 do deset eura po kvadratu, ali i značajna promjena u oporezivanju prihoda od smještaja. Naime, prvotni plan bio je da svi iznajmljivači plaćaju 12 posto poreza na 70 posto prihoda, no to ipak ostaje samo za dugoročni najam.

Iznajmljivači će i dalje plaćati paušale. Ali će se oni računati prema Indeksu turističke razvijenosti (ITR). 

Dosad je paušal po krevetu za iznajmljivače iznosio od 19,9 do 199 eura, a svaki od 556 općine i grada ga je sam određivao. Skoro 80 posto gradova i općina je paušal zadržalo na ispod 40 eura po krevetu.

Sada se raspon mijenja na 20 do 350 eura. Ali primjerice, Novi Vinodolski, Rovinj ili neki drugi grad u prvoj kategoriji neće moći odrediti najniži paušal kako je dosad mogao.

Ako se mjesto nalazi u 1. skupini indeksa turističke razvijenosti, morat će uvesti paušal od 150 do 350 eura po krevetu. To bi se prema svemu sudeći odnosilo na priobalni dio Istre i Dalmacije te velike gradove poput Zagreba, Splita, Zadra, Pule, Dubrovnika...

Ako se nalazi u drugoj skupini, paušal od 100 do 200 eura. Oni u trećoj skupini plaćat će 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura.

3. Status domaćina mnogi neće moći dobiti

Po predloženoj zakonskoj definiciji, domaćin je osoba koja iznajmljuje svoj smještaj u istoj županiji gdje ima prijavljeno i prebivalište. Domaćini će imati povoljniji tretman. 

No domaćinom se ne smatra osoba koja iznajmljuje stan/apartmana u zgradi "koja je definirana propisom kojim se uređuje održavanje i upravljanje zgradama". Pojednostavljeno, oni koji imaju stanove i apartmane u višestambenim zgradama ne mogu biti domaćini, pa makar živjeli i vrata do apartmana i u istoj zgradi, a ne samo mjestu, imali prijavljeno prebivalište. Ovime se želi zaustaviti pretvaranje stambenog fonda u apartmane, pisala su 24sata.

4. U jednoj ulici moći će se imati apartman, ali preko puta ne

Neka nova pravila su prilično bizarna. Recimo, lokalna samouprava sad može limitirati broj apartmana čak i u određenom kvartu ili ulici pa će biti moguće da u jednoj ulici možete registrirati novi apartman, ali već preko puta ne, ako je lokalna samouprava procijenila da je taj dio grada zagušen apartmanima. 

5. Nitko ih ne zastupa

Iznajmljivači nisu zadovoljni kako njih i njihov rad, njihove potrebe i probleme prezentiraju postojeće udruge obiteljskog smještaja i osjećaju da njih i njihove interese zapravo nitko istinski ne zastupa. To je službeno objašnjenje subotnjeg prosvjeda tako da tek treba vidjeti koja bi institucija, ako već smatraju da to nije HUOS, mogla predstavljati male iznajmljivače ubuduće.