Ministar Zdravko Marić opet se našao u središtu pozornosti javnosti i to zbog jednog kredita sada već sedam godina starog. Naime, tada je Marić obnašao dužnost državnog tajnika u ministarstvu financija imenovan na dužnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke. Ista ta banka dala mu je kredit na iznos od 1,25 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 4% godišnje.

U to vrijeme su najniže tržišne kamate bile znatno više, a čak i sad je najniža kamata koju HPB nudi 4,01%. Praktički bilo koja tržišna kamatna stopa rezultirala bi tisućama kuna većom mjesečnom ratom, a time i stotinama tisuća kuna višim konačnim iznosom.

Iz HPB-a su samo kratko rekli: "Zdravko Marić kao predsjednik Nadzornog odbora HPB-a 2010. godine ostvario je iste uvjete kreditiranja kao i djelatnici Banke na temelju Pravilnika". Tu se pojavljuje jedan drugi problem jer je Marić istovremeno bio tretiran kao djelatnik banke, ali je bio i državni dužnosnik. Zakon o sprječavanju sukoba interesa u članku 14. stavku 5. kaže: "dužnosnici smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela, najviše dviju, neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova". Kako piše Slobodna Dalmacija, moglo bi se protumačiti i da bi je snižena kamatna stopa dostupna samo zaposlenicima na neki način naknada ili dar.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić stao je u obranu ministra financija Zdravka Marića, poručivši da je Marić dobio kredit po propisima koji su vrijedili u to vrijeme. "Ne znam zašto je SDP-u trebalo toliko dugo da uoči da je gospodin Marić dobio taj kredit. Kao tadašnji ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša mogu reći da su građani koji su imali 33 godine, koliko je tada imao Zdravo Marić, mogli pri Agenciji za promet nekretnina ishoditi kredite koji bi bili s otprilike istom kamatnom stopom", ustvrdio je Bačić, a prenijela je HINA.

Naravno, ministar je mogao kao i svi obični smrtnici "stati u red" za kredit preko državne agencije, ali tada bi se morao nositi s hrvatskom birokracijom, a i iznos kredita bi vjerojatno bio nešto niži.