Od Pekinga do New Yorka, ovaj put mediji iz cijelog svijeta popratili su jedan prosvjed u Hrvatskoj. Njemački Deutsche Welle ističe već u uvodniku da je do "vrlo oštre debate oko obrazovne politike" došlo s naglim zaokretom politike u Hrvatskoj udesno.

Navodi da je kurikularnu reformu izrađivalo 500 stručnjaka cijelu jednu godinu, te da su nastavnici pokrenuli roditelje nakon što je vlada predvođena HDZ-om, a na inicijativu konzervativnih crkvenih i njoj bliskih krugova htjela zaustaviti moderniziranje hrvatskog školstva.

Kurier donosi da je niz prosvjeda podrške kurikularnoj reformi u Hrvatskoj vlastitim malim prosvjedom u Slovačkoj podržala i Akademija srednjoeuropskih škola. New York Times i The Republic prenose agencijsku vijest AP-a, koja citira predsjednika Nacionalnog vijeća učenika Karla Horvata: "Učenici ne žele biti taoci nesposobne i neodgovorne političke elite."

Kao uzrok zaustavljanja reforme obrazovanja i kineska agencija Xinhua navodi politički pritisak, uskraćivanje dogovorenih financijskih sredstava, te naknadna odluka nadležnog parlamentarnog odbora da u tim stručnjaka koji izrađuju reformu nakon više od godine dana posla ubaci još 10 ljudi.

Po pitanju konkretnih brojki Reuters je precizan, pa navodi da se reforma izrađivala čak 16 mjeseci, te ističe da je niz koordiniranih prosvjeda težak udarac ionako uzdrmanoj Vladi, koja stoji pred glasanjem o povjerenju u Saboru 18. lipnja potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku, optuženom za sukob interesa.

EUinside je, pak, prosvjede pratio još i u fazi priprema, a ruskom Sputniku nije promaklo da je masovni odaziv rezultat toga što su se oko ove teme angažirali i sindikati i više od 300 organizacija s građanske scene. Svi mediji su na različite načine isticali slogan prosvjeda "Hrvatska može bolje".