"U Donjoj Jablanici ne bi bilo žrtava da nije kamenoloma", izjavio je Nermin Nikšić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine. 

Kamenolom se nalazi oko više stotina metara iznad Jablanice, a lavina široka dvadesetak metara sručila se direktno iz kamenoloma na kuće u Donjoj Jablanici.  Kamene gromade, nekad odvojene od velikih stijena miniranjem, sručile su se prema cesti Sarajevo-Mostar i sravnile sve pred sobom. Ogromni komadi granita razbacani su okolo, a između njih se slijeva voda s vrha planine, praveći  potoke.

“Ljude u Donjoj Jablanici nije ubila samo poplava, nego ilegalni kamenolom lokalnog tajkuna kojem je rad dozvolio raspali sistem i koji se još uvijek nalazi na slobodi”, govori Adi Selman,  jedan od osnivača pokreta poznatog kao "Karton revolucija" na snimci  “Dolazi li vrijeme za revoluciju?” koja se masovno dijeli  na društvenim mrežama. Selman ju je snimio s Nedimom Musićem, članom  pokreta.

“Ljude nije ubila, kuće nije srušila i katastrofu nije napravila isključivo priroda i kiša, nego i mafija i sustav”, tvrdi Selman.

“Katastrofa se mogla izbjeći da su predstavnici raspalog sustava radili svoj posao i bilo što poduzeli, a nisu”, dodaje Musić.

Iako Honđo nije imao koncesiju za eksploataciju granita kamenolom je bio aktivan i iz njega je vađeno kamenje. Kamen po kamen i tako 23 godine.Toliko je trajalo iskopavanje dolomita u kamenolomu udaljenom oko 500 metara od kuća u naselju Donja Jablanica gdje je, prema posljednjim podacima, poginulo 16 građana, a za nekima se još traga. Upravo na to mjesto slila se voda s okolnih planina, koja je, potom, pokrenula ogromne kamene gromade koje su se, kotrljajući prema Neretvi, rušile sve pred sobom.

Kako je to izgledalo Dženadu Džini ispričao je prijatelj čiju je potresnu priču objavio na Facebooku. 

" Oko 2 sata čuo sam kamenje koje ide kroz kanal pored kuće, ali to se nekad i prije znalo desiti pa nisam puno obraćao pažnju na to. Nakon deset minuta začuo se ogroman tutanj. Pogledao sam kroz prozor sobe i vidio da čitavo brdo ide na našu kuću. Od straha sam zavrištao. Potrčao sam prema drugom dijelu kuće i s balkona vidim susjede koji izlaze iz kuće, a u kojoj je već do pola blato, voda, drveće.. U tom trenutku sam pao u nesvijest, ne znam koliko sam ležao", ispričao je čovjek koji je preživio katastrofu te dodao:

"Budim se, vidim da ležim između kreveta i prozora. Čujem zvuk lopate. Podižem se i ugledam brata kako lopatom gura zemlju. Oko kuće mi se sve čini bijelo i pitam ga kad je pao snijeg. Govori mi vidiš da nema kuća oko nas. Okrenuo sam se, pogledao i počeo povraćati.. Kad sam malo došao sebi počeli smo spašavati susjede."

Strojevi na kamenolomu

Četiri satelitske fotografije snimljene u razdoblju od 2018. godine do kolovoza ove godine dokazuju da je kamenolom bio aktivan mjesec i osam dana prije odrona. Portal Istraga.ba je, naime, koristeći Google Earth dokumentirao strojeve koji su biie aktivni u kamenolomu koji je, prema tvrdnjama premijera Federacije, “posljednje četiri godine bio zatvoren”. Portal navodi i da su mještani godinama upozoravali na ovu eksploataciju, ali "nitko nije stao na put ovom biznismenu koji je imao dobre veze s podzemljem".

Stanovnici koji su razgovarali sa spasiocima tvrde da je uzrok ovako velikim razmjerima tragedije kamenolom i da su na probleme s njim i ranije upozoravali. Također, iz brojnih snimaka vidi se da je odron doista krenuo dijelom upravo iz smjera kamenoloma.

Prema informacijama Istrage, godinama iz kamenoloma nije bio odvožen “otpad” nakon rezanja kamena. I upravo je to stvorilo talog nakon što su se s vrha planine sručile vodene bujice. Kada je talog pokrenut, velika kamena lavina krenula je prema selu i bukvalno sravnila sve pred sobom.

Tko je kriv?

"Kriva je država koja ga je pustila da kopa 25 godina. I inspekcija, i općina i kanton. I policija koja je tolerirala njegove neregistrirane strojeve i kamione", rekao je mještanin Donje Jablanice Dženan Imamović za Radio Slobodnu Europu (RSE).

On je u poplavama izgubio devet članova uže obitelji, a za troje još traga. Za kompaniju koja je vlasnik kamenoloma, entitetska federalna vlada je kazala da je osnovana 2001. godine i da je nema u evidenciji ministarstva Federacije niti Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) kojem pripada Jablanica.

"Nikada nije izdana nikakva dokumentacija o koncesiji o odobrenju za eksploataciju", kazao je premijer Federacije Nermin Nikšić.

U evidenciji katastar.ba, odnosno Federalne uprave za geodetske poslove, navodi se da je pristupni put prema kamenolomu prekopan preko brojnih privatnih parcela. Navedena su i imena vlasnika, a riječ je oko 20 privatnih parcela preko kojih prolazi taj put.

"Svi ovi čije su kuće poplavile, oni su ga pustili preko svoje zemlje, prodali svoje parcele, a ja mu nisam dao", kaže Dženan Imamović.

Načelnik Jablanice Damir Šabanović nije za Radio Slobodnu Europu želio razgovarati o kamenolomu. Na pitanje je li općinska inspekcija ikada kontrolirala kamenolom rekao je  "neću pričati o tome".

"Mi se bavimo posljedicama. Pitajte inspekciju je li ikada izašla na kamenolom", rekao je Šabanović. U općinskoj i kantonalnoj inspekciji nisu odgovorili na upit RSE jesu li kontrolirali rad kamenoloma. O kamenolomu nije želio govoriti ni Kenan Šašić, savjetnik općinskog načelnika. 

Među mnogim političarima i dužnosnicima koji su iz Sarajeva i Mostara obišli Donju Jablanicu bio je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On je, u izjavi za medije, kazao kako mu je to jedna od najtežih slika koje je ikada u životu vidio. 

"Stotine tone kamenja iz obližnjeg kamenoloma napravile su strašan udar na cijelo naselje. Dio naselja je uništen kamenim odronom, a drugi vodenom bujicom, jer je kamenolom napravio neku vrstu brane i okrenuo vodu u dolinu u kojoj je bilo 20-ak kuća te poplavio ih 13 metara dubokom vodom", opisao je Konaković svoje viđenje stanja u pogođenoj Donjoj Jablanici.

Kamenolom je radio ilegalno

"Ova Vlada nije izdala nikakvu koncesiju za taj kamenolom niti imamo evidentirane koncesijske naknade za kamenolom", rekla je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač. Vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji otvorile su istragu. Tužiteljstvo HNŽ-a imenovalo je tim tužitelja, a pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanske utvrđuju sve okolnosti pod kojima se dogodila tragedija u Donjoj Jablanici.

Dodali su i kako je poseban naglasak na eventualnoj odgovornosti vezanoj uz rad kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području. Naložena su vještačenja i pribavljanje poslovne dokumentacije. 

"Iz dokumentacije je vidljivo da je naziv pravnog lica ‘Društvo za eksploatiranje i obradu kamena, trgovinu i usluge Sani d.o.o. Jablanica’, registrirano pod djelatnošću 23.70 (rezanje, oblikovanje i obrada kamena). Društvo je od Vlade HNK-a u više navrata tražilo koncesiju za eksploatiranje kamena na području Donje Jablanice, što nikada nisu dobili”, priopćila je Vlada HNK-a. 

"Izlazeći po zapremljenim prijavama", dodaje Vlada, "kantonalni inspektori su u spomenutom razdoblju u više navrata, počevši od 2009. godine, obavili inspekcijske nadzore nad otvorenim kamenolomom, pritom izdavši niz naloga za provođenje naloženih mjera.

“Između ostaloga, 2009. godine predmetnom je kamenolomu zabranjeno izvođenje radova da bi iste godine bilo obavljeno i pečaćenje objekta sa svim zatečenim sredstvima gradilišta.” Godine 2011. kantonalni su inspektori izdali i prekršajni nalog za "Sani d.o.o. Jablanica" u iznosu od 5000 KM kao i prekršajni nalog za odgovornu osobu u iznosu od 500 KM.

Inspekcija nije pronašla ništa suspektno

Posljednji inspekcijski nadzor, po Zaključku Vlade HNK-a, obavljen je u kolovozu 2021. godine, a u zapisniku o zatečenom stanju stoji sljedeće: ”Nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova. Primjetno nisko i srednje rastinje, ležište obraslo u većem dijelu vegetacijom, što upućuje da nije bilo promjena od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili bilo kakvi radovi.” 

U arhivu Ministarstva, nakon 2021. godine nije zabilježena nijedna prijava za provođenje inspekcijskoga nadzora nad kamenolomom.

“Ističemo kako ovim izvješćem Vlada ne tvrdi da na terenu nije bilo nezakonitih aktivnosti, što prepuštamo istražnim tijelima koja će utvrditi činjenično stanje. Cjelokupna će dokumentacija istražnim tijelima biti dostupna kada ju zatraže”, dodali su. Tvrtka je 
od Vlade HNK-a dobila, putem Ministarstva privrede, poticaj u iznosu od 14.000 KM za tehnološki razvoj i digitalizaciju.

“Bitno je naglasiti kako je poticaj dodijeljen za stvarnu registriranu djelatnost Društva koja ne obuhvaća eksploatiranje kamena.”

Mještani su godinama upozoravali na ovu eksploataciju kamenoloma, ali nitko nije stao na putu Dženanu Honđi koji je imao dobre veze s podzemljem. Na fotografiji koju je objavio portal straga Honđo (crveni okvir) je u društvu s osuđivanim kriminalcima iz Sarajeva.

"U prvom planu je Almin Mujezinović zvani Hans ( u plavom krugu) koji je nedavno uhićen zbog trgovine drogom. Ranije je osuđen zbog pokušaja ubojstva. Iza Hansovih leđa je Haris Drljo, koji u svom krim dosjeu ima presude za razbojništva i brojne pucnjave."

Na društvenim mrežama građani BiH se pitaju "Gdje su bili LEGALNI organi koji su plaćeni da suzbijaju ilegalno poslovanje?", a neki zaključuju "ilegalno je jače od legalnog u državi Bosni."