Zemlje bi trebale razmotriti reguliranje digitalnih uređaja poput pametnih telefona na sličan način kao i duhanskih proizvoda, kako bi se borile protiv sve većeg negativnog utjecaja društvenih medija na mentalno zdravlje mladih, rekla je Natasha Azzopardi Muscat iz Svjetske zdravstvene organizacije.

"Uz sve više dokaza da je problematično ponašanje pri igricama i društvenim mrežama u porastu među adolescentima u Europi, zemlje bi se trebale nadahnuti drugim područjima javnog zdravlja u kojima je zakonodavstvo pomoglo u rješavanju potencijalno štetnih navika - poput zakona o duhanu", rekla je.

Mjere, uključujući dobne granice, kontrolirane cijene pa čak i zabranjene zone djelovale su na reguliranje duhana, pa bi se mogle uzeti kao primjer za suzbijanje štetne upotrebe ručnih uređaja poput pametnih telefona, rekla je za POLITICO na marginama Europskog zdravstvenog foruma u Gasteinu u Austriji Azzopardi Muscat, direktorica državnih zdravstvenih politika i sustava u Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Europi.

“Možda trebamo razmisliti o tome gdje je prikladno koristiti digitalne uređaje, a možda je također vrijeme da počnemo razmišljati o mjestima gdje se određeni digitalni uređaji ne bi trebali koristiti, baš kao što smo zabranili pušenje u određenim područjima, rekla je.

Još jedan ključni element je osigurati da djeca i tinejdžeri - bez obzira na njihovo podrijetlo, etničku pripadnost ili društveni status - budu "pismeni, opremljeni i osnaženi", dodala je. To znači opremiti ih pravim znanjem, "kako bi oni vladali digitalnim svijetom i ne dopustili da digitalni svijet vlada njima."

Studija WHO-a objavljena prošlog mjeseca pokazala je da je problematično i "ovisničko" ponašanje pri igricama i društvenim medijima u porastu među adolescentima u Europi.

Izvješće, koje je anketiralo gotovo 280.000 ljudi u dobi od 11 do 15 godina diljem Europe, središnje Azije i Kanade, otkrilo je da se više od jednog od 10 bori s kontrolom korištenja društvenih medija i doživljava negativne posljedice. Djevojčice su to prijavile više od dječaka, 13 posto u usporedbi s 9 posto.

Studija je također otkrila da je 12 posto adolescenata u opasnosti od problematičnog igranja, pri čemu je kod dječaka dvostruko veća vjerojatnost da će pokazati znakove problematičnog igranja od djevojčica.

"Kao i sa bilo čim drugim, ove alate možete koristiti dobro i učinkovito", rekla je Azzopardi Muscat. "Ali moramo biti oprezni, jer imamo dio populacije koji prijavljuje problematičnu upotrebu, i znamo da to na kraju može utjecati na njihove obrazovne rezultate, njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, njihovu produktivnost u radnoj snazi."  

Veza između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja, osobito među tinejdžerima, privlači sve više pažnje. Ranije ovog ljeta, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je "prvu europsku istragu o utjecaju društvenih medija na dobrobit mladih".

"Preispitivanje dokaza je ključno, ali ne bismo trebali predugo čekati", rekla je Azzopardi Muscat.

"Dokaze treba sustavno prikupiti, a zatim moramo vidjeti što će vjerojatno djelovati i koji je pristup koji želimo poduzeti", rekla je. "Ali posve je jasno da ne možemo odgađati poduzimanje radnji i odluka."