Dođi i vidi - utjeha i ozdravljenje. Tako stoji u službenoj brošuri vjerskog susreta katolika u jednoj europskoj zemlji, uz ilustraciju Isusa kontroverznog katoličkog umjetnika Marka Rupnika. To je samo zadnji u nizu primjera gdje katolička crkva, unatoč čvrstim dokazima protiv njega, nastavlja koristiti mozaike i ostala umjetnička djela po kojima je poznat slovenski svećenik iako su časne nedavno istupile u javnost imenom i prezimenom i optužuju ga za seksualno zlostavljanje. Rupnik, dakle, ne samo da nije izbačen iz katoličke crkve nego njegova djela u komunikaciji s vjernicima na društvenim mrežama nastavlja koristiti i službeni Vatikan. 

K tome, čak i službenom Vatikanskom godišnjaku 2024. navode ga kao isusovca i savjetnika Dikasterija za bogoštovlje i stegu sakramenata, iako je Rupnik 2023. izbačen iz isusovačkoga reda. 

Salve su kritika na račun Pape Franje zbog toga jer on i Rupnik su bili vrlo bliski prije monstruoznih optužbi za koje je zasad jedina posljedica izbacivanje iz isusovačkoga reda. Časne tvrde da ih je tjerao na seks utroje i govorio da time imitiraju sveto trojstvo te da je jednoj od njih u naletu bijesa i prst slomio. Zlostavljanje je navodno počinio početkom 1990-ih nad najmanje devet posvećenih žena Zajednice Loyola, koju su osnovali upravo Rupnik i sestra Ivanka Hosta.

Koautorica nekoliko knjiga s notornim Rupnikom je Nataša Govekar, voditeljica Teološko-pastoralnoga odjela Dikasterija za komunikaciju. Nju smatraju jednom od deset najutjecajnijih žena u Katoličkoj crkvi i sve je više kritika na račun slovenske teologinje, piše Mike Lewis u tekstu "Zašto Vatikan u komunikaciji i dalje promovira Rupnikova djela". Čini se da njene bliske veze s Rupnikom nisu prekinute ni nakon čvrstih optužbi za zlostavljanje časni. 

"Govekarova veza s Rupnikom potaknula je pitanja o njezinoj umiješanosti u nastavak korištenja njegove umjetnosti od strane dikasterija. Nakon što su optužbe protiv Rupnika o zlostavljanju izašle u javnost, predstavnici Centro Aletti nastavili su ga braniti, uključujući Mariu Campatelli, ravnateljicu centra. Campatelli je prošle godine rekao da je Rupnik bio meta “medijske kampanje temeljene na klevetničkim i nedokazanim optužbama”. Ima li Govekar slične osjećaje prema Rupniku?", piše Mike Lewis, inače urednik katoličkog sajta "Where Peter is?" (Gdje je Petar) pa nastavlja: 

"To bi moglo pomoći u objašnjenju neopravdane i bespogovorne upotrebe njegove umjetnosti od strane vatikanskih medija. Najnoviji slučaj bio je članak od 7. lipnja o svetkovini Presvetog Srca Isusova. Članak u National Catholic Register ukazao je na ovaj i niz drugih nedavnih primjera. Bilo bi opravdano dublje sagledati Govekarovu ulogu u ovom uznemirujućem trendu."

U razgovoru s njima, Christopher Altieri iz Catholic World Reporta primijetio je da su osobe koje su preživjele zlostavljanje izrazile ozbiljnu uznemirenost, rekavši da korištenje Rupnikove umjetnosti pogoršava njihovu traumu.

"Tako je štetno", rekla je Antonia Sobocki iz britanske grupe za zagovaranje preživjelih LOUDFence. “Ne mogu zamisliti manje prikladnog umjetnika koji bi izabrao da ilustrira ovaj blagdan od serijskog silovatelja poput Marka Rupnika.”

Kontroverza oko Vatikanskog korištenja umjetničkih djela Marka Rupnika ukazuje na značajnu nepovezanost između deklarirane predanosti Crkve rješavanju problema zlostavljanja i njezinih postupaka. Dok pozivi na odgovornost i transparentnost postaju sve glasniji, kontinuirano korištenje Rupnikove umjetnosti od strane Vatikana predstavlja jasan podsjetnik na izazove s kojima se Crkva suočava u pomirenju sa svojom prošlošću i pružanju potpore svojim najranjivijim članovima, piše Lewis. 

Stotine Rupnikovih djela su po svetištima u cijelom svijetu, odluku o micanju Rupnikovih mozaika uskoro bi trebali donijeti u Lourdesu. Kako su pisala 24sata, njegova djela su u Mostaru, u ckrvi Svete obitelji u Solinu, na Hvaru... Mozaici zla su posvuda i u Hrvatskoj. 

Talijanski list Domani izvijestio je da je Rupnik 2023. putovao u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Njemačka katolička internetska stranica Katholisch.de objavila je da je Rupnik još u lipnju “dovršio radove na franjevačkoj crkvi u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, te započeo daljnje radove, uključujući i biskupsku kapelu na hrvatskom otoku Hvaru”.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u emisiji “Susret u dijalogu” Hrvatskoga radija krajem prošle godine je rekao: 

- Čujte, ne bih ulazio u to što se tiče stvari angažmana, zašto je angažiran i sve ovo drugo, ne bih htio ni opravdavati, ali neke stvari mislim da bi trebalo gledati razborito, jer jedna je stvar što je netko umjetnik, a ovdje je pitanje kad je netko svećenik. Ljudi to drugačije percipiraju. I zato mislim da trebamo biti vrlo oprezni u nekim stvarima, ne činiti neke stvari koje mogu u ovom

Kako je pisala Slobodna Dalmacija, Rupnik je prije izbacivanja iz isusovačkoga reda bio pod njihovim sankcijama zbog optužbi i imao je zabranu putovanja izvan Rima i pokrajine Lazio, no svejedno je otputovao u Mostar i na Hvar. Tamo se zaputio kako bi završio projekt franjevačke crkve u Mostaru te kod biskupa Ranka Vidovića u Hvar, gdje je dogovorio uređenje privatne biskupske kapele. Tome su se oštro usprotivili hvarski svećenici na čelu s generalnim vikarom Stankom Jerčićem.   

Rupnik je inače godinama ljetovao u Svetištu i Duhovnom centru Majke Božje Lurdske u Vepricu, kod Makarske, izvještavali su katolički mediji. Tamo je u dvorani postavio mozaik anđela mudrosti s lirom, na vanjskoj strani zgrade izradio mozaik uskrslog Krista, a mozaikom Navještenja Marijina ukrasio je kapelu.