U najmanju ruku iznenađujuća pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima predsjedničkih izbora. Gotovo sve ankete su predviđale premoćnu pobjedu Hillary Clinton, ali na kraju je Trump odnio pobjedu. Postavlja se pitanje, jesu li ankete bile u krivu, je li ovo bio iznenađujući rezultat? Možda i najbitnije, kako je Trump pobijedio kada su sve projekcije govorile da ima minimalne šanse?

O rezultatima američkih izbora razgovarali smo s Goranom Bandovim, prodekanom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. On nam je ispričao da je posljednjih mjeseci sama borba između bila vrlo neizvjesna, a protagonisti su bili kontroverzni kandidati Republikanske i Demokratske stranke. 

Status quo

"Glas za Clintonicu je bio glas za zadržavanje situacije kakva je trenutno. Glas za Trumpa je bio glas za radikalne promjene. I upravo je to ključ uspjeha Donalda Trumpa u izboru za 45 predsjednika SAD, koji se uspio nametnuti kao kandidat protestnih birača, ljudi koji se osjećaju gubitnicima globalizacije. Pri tom ih je uspio mobilizirati za izlazak na birališta stalno ističući kako je njegova protukandidatkinja dio elite, krive za njihovu gubitničku poziciju", ispričao je Bandov u razgovoru za Express. 

Bandov napominje da je Trump gotovo idealno iskoristio svoj retorički i marketinški talent kako bi se nametnuo kao zaštitnik osoba koje se osjećaju kao gubitnici globalizacije. "No, značajno mu je pomogao i izbor Hillary Clinton za protukandidata iz redova Demokratske stranke, jer ona nije uspjela osigurati potporu niza zajednica, koje su primjerice bile odlučujuće pri izboru predsjednika Obame", upozorio je Bandov.

Američko društvo podijeljeno

Predsjednička kampanja pokazala je ogromne podjele u američkom društvu, a neke izlazne ankete pokazale su da su bijelci premoćno glasali za Trumpa dok su manjinske rasne skupine većinom svoj glas dale Clintonici. Kamo će sada krenuti američko društvo i može li Trump biti "predsjednik svih Amerikanaca" kako je obećao u svom pobjedničkom govoru?

Bandov priznaje da postoje velike podjele u američkom društvu, ali dodaje da to nije rezultat prethodne kampanje. Predsjednička kampanja samo je učvrstila te podjele. "Smanjenje socijalnih prava, ograničavanje mogućnosti podjele resursa te međurasne napetosti su obilježja suvremenih odnosa unutar SAD. Izbor Donalda Trumpa će vjerojatno donijeti određene promjene u američkom društvu, no tek kad vidimo koje će suradnike uzeti za ključne pozicije, možemo predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati situacija", rekao je Bandov.

Predsjednik svih Amerikanaca

On je dodao i da se može očekivati promjena retorike prema migrantima i pojedinim etničkim zajednicama, a Trump je to pokazao i u svom predsjedničkom govoru gdje mu je prva izjava bila čestitka Clintonici na velikoj borbi što su njih dvoje vodili u kampanji. "Trump mora osigurati stabilizaciju američkog društva. To je njegova obveza i vjerujem da će raditi aktivno na tome, jer podijeljeno društvo zapravo znači slabu državu, a to nije dobro ni za njega, ni za SAD, ali ni za cijeli svijet", upozorava Bandov.

"Što se tiče vanjske politike, Donald Trump je najavljivao tvrdu vanjsku politiku, koja kod vanjskopolitičkih partnera SAD, izaziva nesigurnost. Ona se prvenstveno osjeti u zemljama Dalekog Istoka, Bliskog Istoka te Europe, gdje SAD ostvaruje stratešku poziciju desetljećima", kaže Bandov ali istovremeno napominje da Rusija očekuje normalizaciju odnosa s SAD-om.

Promjene odnosa unutar NATO-a

Iako smo mala država na periferiji NATO-a i Europske unije, ipak i nas iznimno zanimaju rezultati američkih izbora zato što bi oni mogli odrediti budućnost međunarodnih organizacija kojima Hrvatska pripada. "Za očekivati je da će ona ostati u fokusu američke politike, kako kao članica NATO i EU, tako i kao država na osjetljivom području Europe, u kojem niz većih sila pokušavaju ostvariti svoje interese", izjavio je Bandov.

Dodatno je napomenuo da države članice NATO-a mogu očekivati neke promjene u odnosima s SAD-om. "Ne mislim da će Trump zahtijevati više uplaćivanje većih svota novca od prethodno dogovorenih, ali bi mogao kategorički zahtijevati uplaćivanje dogovorenih svota novac", kaže Bandov. Međutim, sve dok novi američki predsjednik i službeno ne preuzme ovlasti i ne imenuje svoje kabinet, teško je bilo što prejudicirati.

"Upravo zbog toga je ključno, koje će osobe biti izabrane za vođenje vanjske politike i politika nacionalne sigurnosti SAD u mandatu Donalda Trumpa", završio je naš razgovor Bandov.