U jednom antikvarijatu u Tokiju pronađena je razglednica koju je 1938. godine tadašnji nacistički ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop poslao Richardu Sorgeu, koji je u to vrijeme u Japanu radio kao novinar za njemačke novine. Ribbentrop je u razglednici čestitao Sorgeu 43. rođendan i pohvalio njegov 'izvanredan doprinos' kao novinar časnik u njemačkoj ambasadi u Tokiju.

Sorge je u to vrijeme zaista radio punom parom, ali ne za naciste. On je naime bio tajni sovjetski agent koji je trebao izgraditi mrežu komunističkih špijuna u Tokiju. Akciju su vodili on i ljevičarski japanski novinar Hotsumi Ozaki, a trebali su detaljno pratiti i javljati sve o kretanju japanskih trupa sovjetskim vlastima.

Navodno su čak javili Staljinu za predstojeće japanske napade na Pearl Harbor dva mjeseca prije nego što su dogodili.

Dva najvažnija podatka koja je Sorge dojavio Moskvi 1941. godine bila su to da nacisti gomilaju vojsku na istočnoj fronti pripremajući se za ofenzivu protiv Rusa kojom bi prekinuli pakt o nenapadanju iz 1939. godine, te da će Japan, unatoč savezu s nacistima, usredotočiti svoje trupe na Kinu i jugoistočnu Aziju. Odluka o tome hoće li Japan otvoriti novu frontu prema Rusiji ovisila je o tome koliko će uspješni biti nacisti s druge strane.

Nakon nekog vremena Sorge je postao uvjeren da Japan ima pune ruke posla i da planira napad na SAD-a, te je u rujnu 1941. dojavio Moskvi da nema nikakve šanse da će krenuti u napad na SSSR.

Iako je Staljin prije toga ignorirao Sorgeova upozorenja, ovaj put mu je povjerovao. Upravo zato su Sovjeti prebacili velik dio svojih rezervi s dalekog istoka na zapad. "Ta moćna pojačanja promijenila su tijek bitke za Moskvu u prvom tjednu prosinca 1941. godine, a istodobno je Japan napao Pearl Harbor", napisao je povjesničar Stuart Goldman.

Očajnički otpor kojeg su tad Sovjeti pružili nacistima bio je, prema mišljenju mnogih, odlučujući čimbenik u pobjedi Saveznika koja je uslijedila nekoliko godina poslije. A zahvaljujući informacijama koje je pružio, Sorge je i više nego zaslužio svoje mjesto u povijesti špijunaže.

Odrekao se i pića za više dobro

Inače, rodio se u današnjem Azerbejdžanu. Majka mu je bila Ruskinja, a otac njemački inženjer. Odrastao je u Njemačkoj, a dok se oporavljao od ranjavanja u Prvom svjetskom ratu, razvio je simpatije prema marksistima, te je sljedeće desetljeće proveo putujući između Sovjetskog Saveza i Njemačke, ali i ostavljajući za sobom niz supruga i ljubavnica s obje strane.

Napokon se pridružio obavještajcima Crvene armije, nakon čega je krenuo graditi karijeru u Berlinu, gdje je postao član fašističke stranke. Iako je u to vrijeme bio teški alkoholičar, za vrijeme boravka u Berlinu suzdržavao se od pića kako ne bi izlanuo nešto o tome što radi. Iako je zbog toga mogao djelovati sumnjivo, zahvaljujući samodisciplini zaradio je povjerenje nacističkih izvora.

"To je bila najhrabrija stvar koju sam ikad učinio. Nikad neću moći dovoljno popiti da nadoknadim to vrijeme", navodno je poslije rekao Hede Massing, austrijskoj glumici koja je također bila sovjetska tajna agentica i koja se nakon rata preselila u SAD.

Do 1939. godine Sorge je bio smješten u Japanu, te se priključio njemačkim i japanskim diplomatskim krugovima. U listopadu 1941. Japanci su ga napokon 'pročitali', te su on i njegovi kolege urotnici uhićeni. Tri godine poslije je i obješen, piše Washington Post.

Sve do uhićenja ovaj je privlačan muškarac živio lagodnim životom, punim zabave i lijepih žena, na čemu su mu mnogi zavidjeli. Ian Fleming, britanski pisac koji je svijetu podario seriju romana o Jamesu Bondu prozvao je Sorgea muškarcem kojeg smatra najznačajnijim špijunom u povijesti.