Notre Dame katedrala u Parizu, koja je buknula u plamenu u ponedjeljak, smatra se jednim od najboljih primjera arhitekture francuske gotike. 

Nalazi se na otočiću Ile de la Cité na rijeci Seine, a konstrukcija rimokatoličke crkve počela je u 12. stoljeću. Velika struktura poznata je po svojim "lebdećim" potpornim lukovima koji drže vanjske zidove, kao i po kamenim statuama i vodorigama koji sa visine gledaju na Pariz.

Među mnogim povijesnim događajima koje su se održale u katedrali, tamo je, primjerice, okrunjen Henrik VI od Engleske, Napoleon je okrunjen carem 1804. nakon što je uzeo krunu iz ruku pape Pija VII i sam je položio na svoju glavu.

Godine 1909. papa Pio X unutar zidova katedrale beatificirao je Ivanu Orleansku. Katedrala je poznata i po legendi o grbavom zvonaru, fikcionalnom liku o kojem je 1831. u svom romanu pisao Victor Hugo, a koji je kasnije više puta ekraniziran (i Disney je napravio crtić).

U katedralu hodočaste tisuće vjernika iz svih kutaka svijeta. Od relikvija, za koje ne znamo jesu li očuvane, tu je kruna od trnja koju je Isus navodno imao na glavi tijekom razapinjanja na križ te komad istog tog križa.

Dva "debela" tornja vjerojatno su jednako simbol Pariza kao i Eiffelov toranj. Godine 2017. katedrala je bila najposjećenija veduta u gradu, sa 12 milijuna posjetitelja. Druga po redu je bila crkva Sacre-Coeur na Montmartreu sa 10 milijuna, Louvre sa osam i Eiffelov toranj sa 6.2 milijuna posjetitelja. 

Katedrala je sagrađena na terenu gdje je bila crkvica iz šestog stoljeća. Kralj Luj IX je taj koji je, navodno, tamo položio krunu od trnja i komad križa u 13. stoljeću.

Važnost katedrale za vjernika i Katolički crkvu učinila ju je metom antiklerikalaca tijekom Francuske revolucije, kada je jako puno vjerskih prikaza uništeno, i zgrada je preimenovana u "hram razuma", gdje se klanjalo skulpturi žene koja je trebala predstavljati božicu razuma.

Iako je sama gradnja krenula u 12. stoljeću, crkva se nadograđivala tijekom stoljeća. 

Papa Aleksandar III bio je prisutan 1163. pri polaganju kamena temeljca, piše The Wall Street Journal. Oltar je posvećen 1182. iako će se gradnja nastaviti još stotinama godina. Dva najveća tornja i njihova fasada datiraju iz sredine 13. stoljeća.

Toranj koji se urušio uslijed potresa datira iz 19. stoljeća, suvremenik je Eiffelovog tornja.

Dva tornja i lebdeći potporni lukovi simbol su gotičke arhitekture. Strukturalne inovacije omogućile su više i tanje zidove, te veće prozore, sve zaštitni znakovi Notre Dame. Sve ostale crkve toga razdoblja diljem Europe svoje oblikovanje duguju upravo njoj.

Katedrala je nekoliko puta teško oštećena, uključujući u doba Francuske revolucije krajem 18. stoljeća kada je uništeno 28 kipova kraljeva, originalni toranj iz 13. stoljeća itd...

Napoleon je crkvi vratio primarnu funkciju početkom 19. stoljeća, a katedrala je evoluirala do današnjeg dana. Godine 1065. nakon 30 godina debate pokušali su rekonstruirati prozore prema originalu iz 13. stoljeća. Orgulje su restaurirane ranih devedesetih, a 10-godišnje čišćenje fasade završilo je 2000. I kada je ova vatra buknula, katedrala se renovirala.

Notre Dame je preživjela osam stoljeća ratova, preživjela je kugu, vjerske ratove, Francusku revoluciju, pa čak i naciste. Postala je simbol preživljavanja i simbol arhitektonskih postignuća. Sagrađena je u eri gotike, a skoro uništena u najnaprednijoj eri.