Neuke hrvatske projekcije za austrijsku ministricu iz BiH

REUTERS
U cijeloj ovoj priči o Almi Zadić, šefici resora pravosuđa Republike Austrije, ključno je pitanje je li dorasla poslu, a ne odakle je i kojeg je spola
Vidi originalni članak

Nakon uspješnih pregovora, vodeća Narodnjačka stranka Sebastiana Kurza i sve popularniji Zeleni Wernera Koglera uspjeli su formirati koaliciju i novu austrijsku vladu. Jedno od iznenađenja pregovora bilo je imenovanje Alme Zadić (35) novom ministricom pravosuđa u novoj vladi kancelara Kurza na prijedlog Zelenih. 

Alma Zadić, koja za sebe kaže da ima tri identiteta (“Austrijanka, Bosanka i građanka EU”), izbjegla je 1994. iz Tuzle s roditeljima sa samo deset godina te pronašla svoje utočište u Beču te postala najmlađa ministrica pravosuđa u povijesti Austrije. Nova ministrica stavlja dojam simpatične, komunikativne i izrazito kompetentne osobe koja do ministarske pozicije nije došla dobrim vezama, već vlastitim trudom i zalaganjem. 

Za vrijeme studija prava u Beču, Zadić je provela jedan semestar studirajući na katoličkom sveučilištu u talijanskoj Piacenzi. Nakon što je diplomirala, odradila je pripravnički staž na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu te položila stručni ispit u Beču. Potom se preselila u SAD, gdje se dodatno stručno usavršavala na prestižnom sveučilištu Columbia (New York). 

Radila je kao odvjetnica za ljudska prava u Beču te kao pravnica u uglednom međunarodnom odvjetničkom uredu Freshfields Bruckhaus Deringer. Uz bosanski i njemački, tečno govori engleski i talijanski. U međuvremenu je doktorirala u Beču te se na poziv neovisnog kandidata Petera Pilza uključila u politiku te 2017. ušla u austrijski parlament. Nakon što je kratko bila neovisna zastupnica, odlučila je prijeći u redove Zelenih. 

Šef Zelenih Werner Kogler je iznenadio javnost tako što je Almu Zadić prvo postavio na visoko peto mjesto na listi Zelenih za Parlament, da bi je potom ubacio u šesteročlani pregovarački tim čija je bila zadaća u pregovorima s Kurzom i ÖVP-om osigurati što je moguće bolje uvjete za sudjelovanje Zelenih u novoj vladi. 

Nakon uspješno završenih pregovora, Alma Zadić je osvanula kao ministrica problematičnog resora u kojem je zasigurno neće dočekati s fanfarama i crvenim tepihom, jer se kao parlamentarna zastupnica nije libila ući u verbalne sukobe s Christianom Pilnacekom, sivom eminencijom ovog ministarstva te šefom sektora za privredni kriminal i korupciju. 

Nakon što je imenovana, Alma Zadić je automatski postala meta napada austrijske ekstremne desnice, čije stavove nažalost dijeli i jedan dio one hrvatske. Njezino podrijetlo im je dalo poticaj da joj stave metu na čelu. Prvo su je pokušali difamirati kao muslimanku, što je za ekstremnu desnicu očito posve dovoljan razlog da bi se nekoga politički diskreditiralo. 

Istovremeno je jedna od prvih reakcija na našim društvenim mrežama bila: “Izbjeglica muslimanka iz Bosne koja je dobila u Austriji azil bi sada tamo zabranjivala križeve”. Ovaj lijeni pokušaj stava nije ništa drugo već tipična hrvatska projekcija. 

Dok se u Hrvatskoj nerijetko kirurški precizno provjeravaju tzv. hrvatska krvna zrnca kod kandidata za najodgovornije političke u funkcije, u Austriji je situacija nešto drugačija: ako netko ima državljanstvo Austrije, onda automatski ima jednaka prava kao etnički Austrijanci. Pa i pravo na političko djelovanje. Koliko god to ekstremnoj desnici smetalo. 

No, u cijeloj ovoj priči su njena izbjeglička prošlost i spol nevažni. Ključno je pitanje je li ona uopće dorasla odgovornosti funkcije na kojoj je imenovana. Nova ministrica se također mora naučiti nositi s pritiscima javnosti koja još uvijek čeka odgovore na pitanja o njenoj nepravomoćnoj presudi za klevetu iz studenog 2019., te poveznici s bošnjačkim Islamskim centrom u Grazu osumnjičenom za propagandu političkog islama i radikalizma. 

Ovdje je važno dodati da se ministrica Zadić nikad nije deklarirala kao muslimanka, već kao humanistica koja je prema religijama izrazito kritična. 

Što od Austrije i Alme Zadić možemo naučiti? 

Prvo, dok npr. jedna Austrija ili Finska imaju neku čudnu percepciju mladih kao budućnosti svake države, kod nas su mladi tek politički priljepak kojem je posve prirodno s 35 godina i dalje biti u formu mladih ili stranačkoj mladeži ili čekati mig onih starijih. Drugo, mi često padamo u napast zaogrnuti se tuđim uspjesima kao da su naši. Slično vrijedi i za Zadić. 

Njeno imenovanje je logičan slijed njenog obrazovanja i njene (uspješne) karijere. Ovo je uspjeh jedne žene podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, koja nikad i nije bila naša, ali od koje se ipak mnogo toga može naučiti. I primijeniti na vlastiti život. 

Posjeti Express