Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za 2026. godinu dodijeljena je trojici znanstvenika za njihov rad na istraživanju misterija mozga, javlja Guardian. Karl Deisseroth s Medicinskog instituta Howard Hughes i Sveučilišta Stanford, Peter Hegemann sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu i Georg Nagel sa Sveučilišta u Würzburgu dobili su nagradu „za svoja otkrića u vezi sa svjetlosno kontroliranim ionskim kanalima i optogenetikom“. Nobelova skupština u Karolinska institutu u Stockholmu u Švedskoj objavila je u ponedjeljak dobitnike. Podijelit će nagradu od 12 milijuna švedskih kruna (oko 901.500 funti). Nagrada za 2026. godinu dodjeljuje se 117. put. Ali nevjerojatan je podatak da je od 235 laureata - uključujući i najnovije dobitnike - samo 14 žena.

Od prve dodjele Nobelove nagrade 1901. godine ovo prestižno priznanje otišlo je u ruke stotinama stručnjaka, ali su žene u tom društvu i dalje snažna manjina. Njihov doprinos u znanosti, književnosti i izgradnji mira ostaje nemjerljiv i trajno je promijenio svijet u kojem živimo. Ovo je pregled prvih 14 žena koje su svojim iznimnim radom i zalaganjem zaslužile ovo globalno priznanje.

Marie Curie prva je žena koja je osvojila nagradu i ujedno jedina osoba koja ima priznanja u dvije različite znanstvene discipline. Podijelila je nagradu za fiziku sa suprugom Pierreom 1903. godine, a zatim je 1911. samostalno primila priznanje za kemiju zbog otkrića radija i polonija.

Austrijska pacifistica Bertha von Suttner upisala se u povijest kao prva žena koja je dobila priznanje za mir 1905. godine. Njezin poznati roman postao je pravi klasik mirovnog pokreta, a mnogi smatraju da je upravo ona snažno utjecala na Alfreda Nobela pri osnivanju te kategorije.

Švedska književnica Selma Lagerlöf postala je prva žena s Nobelovom nagradom za književnost koju je preuzela 1909. godine. Njezina duboka djela crpe inspiraciju iz švedskih narodnih priča i odlikuju se nevjerojatno živom maštom te duhovnom percepcijom.

Irène Joliot-Curie uspješno je nastavila nevjerojatnu obiteljsku tradiciju znanstvenih dostignuća. Zajedno sa suprugom Frédéricom osvojila je nagradu za kemiju 1935. godine nakon što su uspjeli sintetizirati potpuno nove radioaktivne elemente.

Ključna otkrića u medicini i fizici

Gerty Cori iz Praga prva je žena koja je dobila nagradu za fiziologiju ili medicinu 1947. godine. Priznanje je podijelila sa suprugom Carlom za otkriće tijeka katalitičke pretvorbe glikogena, što se pokazalo kao temelj za razumijevanje ljudskog metabolizma.

Njemačko-američka fizičarka Maria Goeppert Mayer tek je druga žena, nakon Marie Curie, koja se okrunila nagradom za fiziku. Svoj revolucionarni matematički model o strukturi nuklearne ljuske službeno je predstavila 1963. godine.

Britanska kemičarka Dorothy Hodgkin nagrađena je za kemiju 1964. godine zbog preciznog određivanja struktura važnih biokemijskih tvari pomoću rendgenske kristalografije. Njezin dugotrajni rad na strukturi inzulina bio je presudan za moderno liječenje dijabetesa.

Njemačko-švedska pjesnikinja Nelly Sachs osvojila je nagradu za književnost 1966. godine. Njezino lirsko pisanje proizašlo je iz bolnog iskustva holokausta i bijega iz nacističke Njemačke, a njezina poezija brzo je postala snažan glas za sve žrtve progona.

Mirovne inicijative i napredak dijagnostike

Mairead Corrigan ostala je zapamćena kao jedna od osnivačica mirovne organizacije u Sjevernoj Irskoj. Njezin neumorni trud u promicanju mira i okončanju sektaškog nasilja donio joj je veliko priznanje 1976. godine.

Betty Williams podijelila je nagradu s Mairead Corrigan te iste godine za zajednički rad u organizaciji. Njezin hrabri aktivizam potaknuo je masovne mirovne demonstracije koje su glasno pozivale na prekid oružanih sukoba i pomirenje naroda.

Američka medicinska fizičarka Rosalyn Yalow postala je druga žena nagrađena za medicinu 1977. godine. Njezin revolucionarni razvoj radioimunološkog testa potpuno je transformirao medicinsku dijagnostiku i omogućio precizno mjerenje hormona u krvi.

Revolucija u genetici i neurobiologiji

Majka Tereza dobila je nagradu za mir 1979. godine za svoj cjeloživotni rad i skrb za siromašne i bolesne u Indiji. Njezin je život bio u potpunosti posvećen služenju onima kojima je pomoć bila najpotrebnija, a novčani iznos nagrade odmah je preusmjerila u izgradnju domova.

Američka citogenetičarka Barbara McClintock nagrađena je za medicinu 1983. godine za nevjerojatno otkriće mobilnih genetičkih elemenata. Njezino rano istraživanje na kukuruzu dokazalo je da se geni mogu premještati, što je snažno utjecalo na moderno razumijevanje genetike.

Talijanska neurobiologinja Rita Levi-Montalcini podijelila je nagradu za medicinu 1986. godine. Njezina golema upornost dovela je do otkrića faktora rasta živaca, čime je znanstvenicima otvorila potpuno nova vrata za razumijevanje razvoja složenog živčanog sustava.

* uz korištenje AI-ja