Na Markovu trgu su, kažu upućeni izvori, bili neugodno iznenađeni predsjedničinim navaljivanjem da i ona putuje na zasjedanje Opće skupštine UN-a u New York jer je ove godine bio red na premijera, ali su popustili. 

Opća skupština UN-a zasjeda u rujnu, a hrvatski je običaj dosad bio da jedne godine ide predsjednica, a druge premijer. Oni su, prema Ustavu, sukreatori vanjske politike pa je izmjena najbolje rješenje. I ranije je, doduše, dolazilo do sukoba, ali ne unutar istog političkog bloka. 

Najveći je “fajt” bio između Stjepana Mesića i Ive Sanadera 2007. godine. Mesić je, piše Večernjak, koji je i otkrio sukob, inzistirao da na Opću skupštinu ide on, a ne premijer Sanader, koji je u UN-u bio godinu dana ranije, no Sanader je dobio tu utakmicu. 

Prošle godine na zasjedanju je bila Kolinda Grabar Kitarović s tadašnjim ministrom Mirom Kovačem, pa bi po toj logici ove godine u New York trebao Plenković, i to prvi put u ulozi premijera. 

Nisu htjeli novu frontu Izvori bliski Banskim dvorima kažu, međutim, da je predsjednica inzistirala da u New York ponovno ide ona, a kao argument je navela činjenicu da Hrvatska ove godine slavi 25 godina članstva u UN-u. 

Iako njezina namjera u Vladi nije primljena sa simpatijama, zaključeno je kako na toj temi nije uputno otvarati još jednu frontu s Pantovčakom pa je na kraju dogovoreno da u New York putuju oboje. Državnicima na zasjedanju Opće skupštine u ime Hrvatske ipak će se obratiti Plenković, a na Pantovčaku ne vide ništa sporno u činjenici da će u New York putovati i predsjednica, piše Večernji. 

No iza ovog “putnog nesporazuma” pomaljaju se i dublje nesuglasice. Vanjskopolitički stručnjaci uočili su da Andrej Plenković ni jednom nije podržao neku Kolindinu vanjskopolitičku inicijativu. Hrvatski premijer nije se očitovao oko inicijative Tri mora, čije autorstvo predsjednica pripisuje sebi, iako je navodno riječ o klasičnoj američkoj zamisli koja bi ograničila utjecaj Njemačke i Rusije u Europi.

Pogleda li se karta Europe i Azije, jasno se vidi da je pojas “Tri mora” - koji se prostire između Jadrana, Baltika i Crnog mora - neka vrsta “sanitarnog kordona” koji predstavlja bedem prema Rusiji te prepreku suradnji Njemčke i Rusije.

To je u biti američka, neeuropska ili protueuropska ideja, čiji je glavni cilj spriječiti Rusiju u monopolnoj dobavi ruskog plina na “Stari kontinent” i stvaranje tržišta za američki plin, koji je dvostruko skuplji. 

Razlike se pomaljaju i na drugim pitanjima. Kolinda Grabar Kitarović sklona je naglašeno konzervativnim zemljama, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj, dok je Plenković puno liberalniji. On nije oduševljen ni “Višegradskom skupinom” koju čine zemlje “nove Europe”, države bivšeg socijalističkog bloka koje danas idu neusporedivo desnije od zemalja stare Europe. Razlikuju se, čini se, i u preferencijama za borbene zrakoplove - dok Kolinda simpatizira švedske Gripene (o tome nije nikad govorila izravno, ali je rekla da je sklona “najmodernijim avionima”, a to jesu Gripeni, koji su puno moderniji od starih F 16), Plenković je skloniji nabavi zrakoplova F 16.

Na nekoliko izravnih upita članovima njegove Vlade hoće li na idućim predsjedničkim izborima podržati Kolindu Grabar Kitarović, istaknuti HDZ-ovci izvlačili su se na to da je još rano, ali i da se ni predsjednica nije još očitovala o novoj kandidaturi. Ne zvuči euforično...

Zašto Koli Amere voli

Amerika je predivna čak, jer tamo živi Pajo Patak zvani Donald... Trump

Slika li se blizu glavnog tajnika, fotka će joj biti od koristi na izborima

New York pruža najviše prilika za shoping. A vrijeme je sniženja...

Gdje ćeš bolje prilike nego da letiš na trošak poreznih obveznika...

Predahnut će od pitanja radi li samo kozmetičke promjene u politici

Ispred Bijele kuće nađeš travnjak, fotografiraš se i odmah svi pričaju o tome

Predsjednica je u SAD-u završila školu pa je pomalo sentimentalna